Bolest koronarnih arterija jedan je od glavnih uzroka smrti u svijetu, a terapije poput statina imaju za cilj snižavanje nivoa holesterola, posljedično smanjujući rizik od smrtnosti. Unatoč njihovoj učinkovitosti, ti tretmani ne ciljaju direktno na endotelne ćelije, ključne za zdravlje krvnih žila i regulaciju protoka krvi.
Istraživački napori da se odrede genetski faktori rizika povezani s funkcijom endotelnih ćelija obećavaju u razvoju ciljanih terapija za vaskularno zdravlje.
Nedavna otkrića, detaljno opisana u studiji objavljenoj u časopisu Nature, otkrivaju ključne biološke putove i prethodno zanemarene gene koji su uključeni u funkciju endotelnih ćelija i rizik od bolesti koronarnih arterija.
Dr. Jesse Engreitz sa Univerziteta Stanford je objasnio da se genetski faktori rizika za bolest koronarnih arterija spajaju na specifičnim putevima endotelnih stanica, nudeći potencijalne mete za nove terapije.
Među tim otkrićima, identifikacija TLNRD1, nedovoljno istraženog gena, naglašava njegovu značajnu ulogu u funkciji endotelnih stanica u modelima ljudi i zebrica.
U studiji su korištene napredne molekularne tehnike i računalne analize za seciranje genetske podloge bolesti koronarnih arterija. Ispitivanjem hiljadu gena povezanih s varijantama bolesti koronarnih arterija, istraživači su identificirali 254 gena regulirana ovim varijantama, razotkrivajući 50 bioloških programa potencijalno relevantnih za bolest.
Zanimljivo je da je pet od ovih programa, kojima upravljaju geni povezani s cerebralno-kavernoznim malformacijama (CCM), pokazalo snažnu povezanost s bolešću koronarnih arterija.
Naime, CCM2 i drugi geni CCM puta, iako prethodno nisu bili povezani s koronarnom arterijskom bolešću, pokazali su regulatorne uloge u tim putovima, što ukazuje na njihovu uključenost u proces bolesti.
Daljnja istraživanja TLNRD1 otkrila su njegovu interakciju s CCM2, sugerirajući njegov doprinos funkciji barijere endotelnih stanica i kardiovaskularnom zdravlju. Eksperimentalni dokazi u ćelijskim modelima i modelima zebrica podržavaju ulogu TLNRD1 u razvoju i funkciji krvnih žila, sugerirajući njegov potencijal kao novog faktora rizika za bolest koronarnih arterija.
Osim svojih implikacija na bolest koronarnih arterija, metodologija studije nudi novi pristup dešifriranju genetskih asocijacija u složenim bolestima. Koristeći tehnologiju CRISPR i računarske modele, istraživači su stekli sveobuhvatan uvid u genetski krajolik bolesti koronarnih arterija te potencijalno otvorili put ciljanim terapijama, unaprjeđujući genetska istraživanja drugih nasljednih bolesti.
