Sigurnosna situacija

Prof. Bakić za Raport: Bh. društvo je zapušteno. Stanje se ne može promijeniti preko noći ali neke mjere se mogu poduzeti

Ističe da se uvijek nešto ubrzava i poboljšava kada se nesreće i nasilni oblici dese, međutim, onda se to zaboravi i nanovo ne radimo na prevenciji i obrazovanju ljudi
Foto: FPN

Građani Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine, zabrinuti su zbog sigurnosne situacije koja je značajno pogoršana u posljednje vrijeme. Svjedoci smo čestim pucnjavama, ubistvima, ranjavanjima, divljanjima u saobraćaju... i još štošta bi se moglo nabrojati.

Tim povodom razgovarali smo sa profesoricom sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, sociologinjom Sarinom Bakić koja je za Raport komentarisala sigurnosnu situaciju u Sarajevu i BiH sa sociološkog konteksta te pojasnila kako to utječe na društvo u cjelini.

Zapušteno bh. društvo

Profesorica na početku razgovora ističe da smo mi, bh. društvo, vrlo zapušteni te da se ta zapuštenost ogleda u ovako nesigurnoj i lošoj atmosferi koja vlada u Kantonu Sarajevo, ali i cijeloj državi.

Ističe da bismo se, umjesto što konstantno dajemo dijagnoze i opisujemo situaciju, trebali baviti uzrocima koji se nalaze u više faktora: u porodici, obrazovanju i u cjelokupnoj društvenoj atmosferi, a koja je, kaže, prilično politikanski obojena te da zbog toga nismo sigurni kakva je uopće situacija, ne samo sa sigurnosnog aspekta, već cjelokupne atmosfere u društvu.

Pitali smo je da li se ona osjeća sigurno u Sarajevu, a profesorica navodi da se osjeća "oprezno-sigurna".

"U smislu da sam svjesna potencijalnih opasnosti, na primjer, kada prelazim ulicu, kad se nalazimo u kafiću, na koncertu… svjesni smo mogućnosti da se nešto može kao primjer izrazito lično shvatiti i doći do jedne nesigurne potencijalno opasne situacije. Treba biti svjestan, jer zbog velike količine agresije koju nose određeni pojedinci, nismo sigurni da će neko reagirati na jedan prijemčiv način, što je za nas sociologe glavno pitanje - pitanje društvenosti u našem društvu."

Govoreći o porastu maloljetničkog nasilja, profesorica Bakić naglašava da su i djeca proizvod društva.

"Ta djeca su rođena od nekih roditelja i porodica ima jednu od ključnih odgovornosti kakve vrijednosti usađuju u rođeno dijete. Tu je naravno i škola, ali neki roditelji uslijed 'ganjanja' socijalnog društvenog statusa, karijere, borbe za opstanak, očekuju od škole i drugih ljudi da unose neke vrijednosti u njihovu djecu. To nije moguće bez svih faktora i stubova socijalizacije da se adekvatno radi sa djecom", navodi.

Ne živjeti u virtuelnoj stvarnosti nego s njom

S druge strane, naglašava da uzori našim mladima više nisu uspješni akademski ljudi, naučnici, slikari, novinari...

"Mi ustranu guramo elementarne civilizacijske vrijednosti: znanje, rad, prijateljstva, a zamjenjujemo ih nekakvom željom kako se obogatiti preko noći, kako raditi a ne raditi, kako čitati a ne obrazovati se. Mi ne možemo izbjeći cyber prostor, tehnologizaciju društva, ali trebamo učiti mlade da se ne živi u tom nego da se živi s tim. To je velika razlika", pojašnjava sociologinja.

Smatra da su nadležni itekako svjesni situacije u kojoj se nalazimo i da daju koliko mogu.

"Moj stav je da se uvijek nešto ubrzava i poboljšava kada se neke nesreće i nasilni oblici dese, međutim, onda se to zaboravi i nanovo ne radimo na prevenciji i obrazovanju ljudi i svjesnosti o potencijalnim opasnostima. Treba biti realan i objektivan pa reći da se to ne može promijeniti preko noći, ali se mogu određene mjere itekako uraditi i građani i građanke s pravom očekuju od odgovornih da se neke mjere u domenima sigurnosnog sektora urade."

Naglašava vrlo važnim da se mora konstantno raditi na bilo kojem problemu da ne bismo uvijek reagovali samo kada se nesreća desi.

Kako prijetnje ratom utječu na građane?

Ni na političkoj sceni situacija nije ništa bolja, građani konstantno svjedoče svađama i prijetnjama, pa čak i prijetnjama novim ratom. Pitali smo profesoricu Bakić da nam objasni s aspekta svoje struke kako to sve utječe na bh. građane.

"Cjelokupna društveno-politička, ekonomska i kulturna situacija u BiH djeluje izrazito demotivirajuće, i to čak i na ljude koji imaju određene adekvatne esencijalne, karijerne uslove. Ne dopada mi se što ovi sukobi postaju neka vrsta trenda i zabave (snimci na društvenim mrežama). Zna se kako se ponaša u javnim institucijama, da svako mora biti odgovoran za svoje ponašanje i definitivno, agresivno ponašanje, nekulturan govor, govor mržnje - nije nešto što bismo trebali da tolerišemo, a još manje nešto čime bi se trebali diviti", navodi.

Dodaje da je vrlo važno pozvati aktere različitih situacija na odgovornost, jer "kakvu onda poruku odašiljemo mladima?"

Govoreći o vrijednostima, ističe da, ne da ne smijemo zagovarati agresivno ponašanje kao način međuljudske interakcije, već ne smijemo da ga tolerišemo.

"Moraju se neke mjere naći da takva vrsta govora bude nepoželjna u društvu. To bi trebao biti društveni konsenzus, da se trebamo kulturno ponašati u javnim institucijama i, do krajnje linije, pozdravimo vozača u trolejbusu kada smo u prilici. Da takva ponašanja budu poželjna, a ne ponašanja koja nose crtu agresivnosti, nevažno iz kojih motiva. Tako se ne rješavaju problemi", poručuje profesorica Bakić.

Nema dijaloga

Često u medijima i na društvenim mrežama možemo vidjeti i čuti otvorenu kritiku javnosti prema vlastima, ali građani onda kada imaju priliku (na izborima) neizlaskom na izbore ne mijenjaju osobe na vlasti iako su nezadovoljni smjerom kojim vode zemlju. S obzirom na to da je izborna godina, pitali smo profesoricu zašto je to tako?

"Nisam sigurna da mi imamo tu jednu masu koja može konkretno tražiti zahtjeve za bilo koji segment u društvu. Kad se desi femicid, ljudi i žene izlaze na ulice, ali sve je to malo u odnosu na druga društva koja su radila na građanskom obrazovanju, ulozi građana i građanki da u određenoj fazi pritiska mogu djelovati da se situacija mijenja. Treba pitati građane da li su oni stvarno zadovoljni ljudima koji vode zemlju, ako nisu onda čime nisu zadovoljni. Možda nema dovoljnog dijaloga. Plašim se da se i politička elita totalno odvojila od stanovništva. Vrlo je važno približiti ova dva društena segmenta i stvoriti neku vrstu dijaloga", navodi.

Ističe da je što se toga tiče malo pesimistična jer, kako kaže, nema dijaloga ni unutar institucija, naročito na višim nivoima vlasti gdje treba adekvatan, zreo dijalog gdje će se pronalaziti rješenja s jednim ciljem - da se život građana u BiH poboljša u svim segmentima društva.

"Svako da radi u svom segmentu, ne samo da krivimo politički odgovorne osobe, nego da i građani raščiste koliko su svojim radom i odgovornošću pridonijeli određenoj situaciji i stanju društva. Svi smo mi odgovorni", zaključila je profesorica Sarina Bakić u razgovoru za Raport.