Vilsonovo šetalište, ili "Vils" - kako se često može čuti među mlađim generacijama, jedno je od najpoznatijih šetališta u glavnom bosanskohercegovačkom gradu.
Proteže se uz rijeku Miljacku, od Mosta Suade i Olge do zgrade Elektroprivrede BiH i mosta u ulici Topal Osman-paše.
Lipe i kesteni
Ova važna ulica za Grad Sarajevo u popodnevnim satima i tokom vikenda je zatvorena za saobraćaj tako da šetalište postaje rekreacijsko područje.
Dužinom ulice postoji 480 stabala lipe i kestena. Šetalište često posjećuju, osim Sarajlija, i drugi bh. građani kao i turisti. Današnji naziv šetalište je dobilo po 28. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Woodrowu Wilsonu.
Mirza Dautbašić, inženjer šumarstva i redovni profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, kaže da je Vilsonovo šetalište jedna od najvažnijih zelenih oaza u Sarajevu.
Podsjeća da su, nekad nakon drugog svjetskog rata kad je obnavljana aleja, u obnovi učestvovali i studenti Šumarskog fakulteta:
"Oni su gradili ta stabla Lipe."
Dodaje da je, u međuvremenu, u dogovoru sa općinom Novo Sarajevo, Šumarski fakultet realizirao niz projekata kao i sa KJKP "Park" - koji je zadužen za održavanje i uređivanje javnih zelenih površina u Sarajevu.
Kaže da su im iznijeli neke svoje ideje.
Naglašava da je svako stablo na Vilsonovom šetalištu uobličeno.
"Ako se posjetitelji malo bolje zagledaju, primijetit će to. Mi nismo htjeli da ta podstabla oštetimo, nego smo na svako 10. stablo obilježili pločicu.
Šumarski fakultet je redovno pratio njihovo zdravstveno stanje, tako da određeni broj je već zamijenjen i usvojena je većina preporuka koje je Šumarski fakultet dao.
Recimo stabla koja su obojena i koja na sebi imaju jarku crvenu tačku, ona su za uklanjanje - pogotovo ona blizu Treće gimnazije. Takvo stablo može biti i opasno sa više aspekata", kaže profesor Dautbašić.
Dalje navodi da stanuje na "Vilsu" te da nikad ne bi promijenio lokaciju. Upravo zbog aleje koja ljeti pruža jednu oazu zelenila i mira, a posebno, kaže, tokom vikenda.
Prijedlog da se od Vilsa napravi "tunel"
"Parku smo preporučivali, pošto su se krošnje poprilično kvalitetno formirale, da se napravi jedan luk na propisan način - kako je to urađeno u Španiji i drugim evropskim zemljama, da se napravi kao poluluk između dva stabla i da se ide kao hodnikom.
S obje strane aleje imaju dva reda stabala. Postoje metode da se krošnje dva stabla lagano povežu i u narednom periodu bi to bilo kao jedan tunel. To je nešto na čemu ćemo možda istrajati i uspjeti dogovoriti s kolegama iz Općine i Parka", kaže Dautbašić za Raport.
Kaže da je sve što se na šetalištu vidi rezultat kvalitetne radnje u proteklom periodu Općine Novo Sarajevo, Šumarskog fakulteta i "Parka".
Dodaje da su tu uključeni i studenti Šumarskog fakulteta:
"Dajemo im diplomske, magistarske radove... Oni istraživaju različite aspekte Vilsonovog šetališta, pratimo stanja, kvalitete, itd."
Naglašava da se čitavim Vilsonovim šetalištem i alejom Lipa možemo i trebamo ponositi.
"Stabla su živa bića, ona imaju svoj životni vijek. Mi smo predložili i treba polahko ona stabla koja su problematična i koja su odumrla, ukloniti.
To se već radi i posađena su na pojedinim dijelovima mlada stabla koja zamjenjuju i popunjavaju te rupe", pojašnjava i dodaje da je "kompletna aleja jedan od simbola i spomenika grada Sarajeva".
Dugovječnost ga čini posebnim
Ističe da upravo ono što ovu aleju čini posebnom jest njena starost:
"Sve te aleje koje opstanu tako dugo, ta starost i njihova dugovječnost pokazuju simboliku i značaj".
Kaže da bi trebalo malo više poraditi na tome da se krošnje oblikuju, pogotovo suhe grane.
"Ali to je u okviru svakodnevnih aktivnosti Parka, oni to rade koliko mogu. Ali ono što bi bilo lijepo, a za male pare, znači da se krošnje povežu i da se napravi nešto kao hodnik, da bude kao jedan tunel. Pa da bude i kao zaštita od kiše, da se prolazi hodnikom stabala...", predlaže profesor Dautbašić.
Dodaje da je njegovo kompletno životno obrazovanje vezano za Vilsonovo šetalište.
"Tu sam išao u osnovnu školu i na fakultet, i sve mi je vezano za njega. Vilsonovo šetalište za mene ima emotivnu, obrazovnu i pozitivnu ulogu u mom životu.
Djeca su mi tu odrasla, završila Treću gimnaziju... Sav moj život - i privatni i profesionalni - je vezan za Vilsonovo. Objavio sam mnoge radove o njemu. Kao dječak sam tu svirao gitaru, družili smo se na tim klupama, svirali...
Pokrenuti brojni projekti unapređenja aleje
Vilsonovo šetlište je u mojim venama, ja sam tu odrastao. Ne postoji dio grada gdje bih ja sada otišao, pogotovo tokom ovih ljetnih vrućina, kada je jedina oaza u koju smo mogli pobjeći - pa i dan danas - Vilsonovo šetlište.
Za mene je Vilsonovo kao krvna grupa. Na fakultet sam pješke išao pa sad i na posao opet na Šumarski fakultet... Drago mi je da sam kroz brojne projekte i angažmanom mogao vratiti dio onoga što je Vilsonovo šetalište pružilo meni", kaže.
Ističe da Šumarski fakultet zajedno sa Općinom i "Parkom" ima brojne projekte zaštite i unapređenja Vilsonovog šetališta.
"Nažalost sad ih ima manje, ali na putu smo da se potpiše jedan dobar sporazum sa opštinom Novo Sarajevo - oni će od nas, kao struke, tražiti ideje; mi ćemo predlagati šta je potrebno, a oni će to podržati.
Istrajat ćemo i u budućnosti da Vilsonovo šetalište bude u vrhu prioriteta što se tiče urbanog zelenila u našem gradu", zaključio je profesor Dautbašić u razgovoru za Raport.
