sutra pred skupštinom

Raport donosi detalje zakona koji bi trebao biti spas za najvažnije državne institucije kulture: O plaćama više neće morati brinuti

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine obznanila je jučer vijest da nije u mogućnosti pružati usluge korisnicima, saopćeno je istog dana iz ove institucije.

U obavještenju se navodi da su o svojim problemima blagovremeno obavijestili odgovorna ministarstva na sva tri nivoa vlasti.

Radnici NUBBiH obavljat će redovne poslove koji ne podrazumijevaju rad sa korisnicima, a NUBBiH će nastaviti sa pružanjem redovnih usluga korisnicima čim se stvore uslovi za isplatu redovnih plaća uposlenicima i izmirivanje ostalih troškova neophodnih za redovno funkcioniranje institucije.

Razlog za donošenje ovakve odluke je finansijske prirode. Naime, radnici nisu primili plaću tri mjeseca, nemanja sredstava za plaćanje energenata, dobavljača i drugih redovnih troškova, tako da zbog nepostojanja odgovarajućih uslova, bili su primorani na ovakav korak.

I NUB nije jedina institucija o kojoj država ne vodi brigu. Skoro sve institucije kulture kojima je osnivač država u teškoj su situaciji.

I sad sve polažu nade u Vladu KS, odnosno Skupštinu koja sutra treba da usvoji Prijedlog zakona o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač Bosna i Hercegovina.

Raport donosi dijelove zakona koji bi trebao biti spas za institucije kulture od državnog značaja.

Šta kaže Prijedlog zakona?

Prijedlog, između ostalog, podrazumijeva da će se zakon povremeno primjenjivati na ove institucije, i to na Zemaljski muzej BiH, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteku BiH, Umjetničku galeriju BiH, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH.

Prije više od deset godina, tri od nabrojanih ustanova bile su primorane zatvoriti vrata zbog nesređenog pravnog statusa i nedostatka finansijske podrške države.

U 2012. godine Zemaljski muzej BiH je prvi put u 124 godine bio zatvoren za javnost. Uposlenici Muzeja nastavili su, bez plaća, doprinosa, i uopće bilo kakvih sredstava, raditi i voditi brigu o eksponatima, zbirkama i zgradama Muzeja iza zatvorenih vrata.

Zemaljski muzej bio je zamandaljen tri godine, što se u historiji ove institucije od značaja nikad nije desilo. Od Austro-Ugarske do danas.

Umjetnička galerija BiH zatvorena je 1. septembra 2011. godine, nakon čega je i Historijski muzej BiH stavio ključ u bravu.

Iako skoro dvije godine uposlenici najstarije institucije koja se bavi likovnom umjetnošću - Umjetničke galerije nisu primali plaće, oni su nastavili redovan rad u Galeriji čuvajući i štiteći više od 6.000 vrijednih eksponata.

Što se tiče Kinoteke, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, te Biblioteke za slijepa i slabovidna lica, ni nakon trideset godina nije riješen status niti način finansiranja ovih institucija.

Ko je zadužen za nadzor nad primjenom zakona?

U prijedlogu stoji i da bi Kanton Sarajevo putem Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS sufinansirao rad NUBBiH, a putem Rektorata Univerziteta u Sarajevu Zemaljski muzej BiH.

Nadzor nad primjenom ovog zakona vršit će Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, Ministarstvo kulture i sporta KS i Ministarstvo finansija KS, svako iz svoje nadležnosti.

Prethodno je Klub SDP u Skupštini Kantona Sarajevo pokrenuo zastupničku inicijativu za donošenje posebnog zakona (lex specialis), kojim bi se definiralo privremeno finansiranje institucija kulture sa nivoa BiH koje djeluju na prostoru Kantona Sarajevo, kao i njihova prava i obaveze po pitanju tog finansiranja i pravdanja utroška sredstava.

Iz budžeta Kantona Sarajevo se, na razne načine, već kroz usvojeni budžet finansiraju ustanove i institucije kulture i obrazovanja sa nivoa BiH, a koje djeluju i rade na prostoru Kantona Sarajevo.