Politika

Raport otkriva i drugi dio izvještaja: Kako je Ajnadžić dao Tibri dozvolu za jednu od najskupljih lokacija u Sarajevu

Raport je dobio i drugi dio izvještaja o kriminalnoj dodjeli građevinskih dozvola i u najmanju ruku čudnih izmjena regulacionih planova u Općini Centar.

Drugi dio odnosi se na jednu od najatraktivnijih parcela u gradu Sarajevu – onu iza UNITIC-ovih nebodera na Marindvoru.

Podsjeditimo, Izvještaj je sastavila ad hoc komisija koju je sastavio načelnik Srđan Mandić kako bi istražili kome je i kako dozvole davao bivši SDA-ov načelnik Nedžad Ajnadžić. Komisiju čine Nermin Šehović, Lejla Brčić i

Ovaj plac kupio je Tihomir Brajković, vlasnik kompanije Tibra i Palac investments. Planirana je izgradnja velikog nebodera od 22 sprata koji bi se zvao Green Marija Tower.

Evo šta kaže analiza:

“Analizom dostupne dokumentacije vezane za predmet ‘Korekcija Regulacionog plana Marijin dvor faza II’ utvrđene su okolnosti da Odluka o korekciji Regulacinog plana ‘Marijin dvor’ – Poslovni objekat građevinska parcela A3, (dalje: Odluka) vidljivo je da obrazloženje Odluke ne sadrže razloge donošenja korekcija koji se mogu podvesti pod odredbu člana 46. Zakona o prostornom uređenju KS koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Odluke, obzirom da je odredbom člana 46. Zakona o prostornom uređenju propisano da se ‘u slučaju evidentnih nedostataka, nedorečenosti ili razlika u grafičkom i tekstualnom dijelu plana može izvršiti korekcija provedbenog plana. Korekcijom provedbenog plana ne može se mijenjati osnovni koncept.’

U konkretnom predmetu korekcija Regulacinog plana „Marijin dvor“ – Poslovni objekat građevinska parcela A3 izvršena Odlukom koja je bila predmetom ove analize i izvršena je na osnovu inicijative kupca građevinske parcele na predmetnom lokalitetu ‘Palace investment’ od 29.08.2016. godine.

Vidljivo je da je u svom zahtjevu inicijator (kupac) naveo da se korekcija odnosi na ‘neznatnu promjenu horizontalnih gabarita u zadanoj građevinskoj parceli i povećanje vertikalnih gabarita – spratnosti- na dijelu planiranog poslovnog objekta. Povećanje spratnosti na dijelu predmetnog poslovnog objekta je do visine, tj. spratnosti koja je već istim Planom na ovom lokalitetu predložena i ista ne bi ugrozila susjedne kako postojeće, tako ni planirane objekte.’ A u obrazloženju Odluke, pod odjeljkom ‘razlozi donošenja’ samo se navodi da je u vezi sa konkretnim načelnik Općine u skladu sa odredbama člana 46. Zakona o prostornom uređenju KS pokrenuo inicijativu za korekciju Regulacionog plana, te da je ista dostavljena Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosiocu izrade”, navodi se u izvještaju.

Dalje navode:

“Vezano za provedeni postupak kada je u pitanju Odluka o korekciji Regulacinog plana „Marijin dvor“ – Poslovni objekat građevinska parcela A3, mišljenja smo da se okolnosti gore navedene nisu mogle pravno zasnovati pod „evidentne nedostatke, nedorečenosti ili razlike u grafičkom i tekstualnom dijelu plana“ što su de iure jedini i isključivi razlozi koje zakonodavac prepoznaje kao zakonite osnove za pristupanje korekciji regulacionog plana”.

PROČITAJTE  Raport otkriva: Spas Hastahane je izgleda Mandićev blef, stvari ni blizu nisu gotove. Ovo su lokacije koje se nude CBBiH

Pored toga navodi se da načelnik Ajnadžić nije imao čak ni nadležnost da takve odluke donosi.

“Pored pravno ‘upitnog“ legitimiteta Odluke, usljed činjenice da je ista i ‘stupila na snagu prije objave u službenim novinama’, osnovano se dovodi u pitanje nadležnost općinskog načelnika za donošenje Odluke, jer je naime, odredbom člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH, a koji je donesen nakon Zakona o prostornom uređenju KS, među nadležnostima općinskog vijeća utvrđena i nadležnost da vijeće ‘donosi razvojne, prostorne i urbanističke planove i programe, te provedbene planove, uključujući zoniranje’, dok je odredbom člana 15. općinskom načelniku utvrđena, među ostalim, nadležnost da ‘izrađuje i vijeću na usvajanje podnosi nacrt i prijedlog budžeta, ekonomske planove, razvojne planove, investicione programe, prostorne i urbanističke planove i ostale planske i regulatorne dokumente koji se odnose na korištenje i upravljanje zemljištem, uključujući i zoniranje i korištenje javnog zemljišta'”, piše u izvještaju.

Navode kako je za donošenje odlike bilo nadležno Općinsko vijeće Centar.

“Iz citiranih normi jasno se da zaključiti da je za donošenje predmetne Odluke bilo nadležno općinsko vijeće, te da se, neovisno o odredbi člana 46. tada važećeg Zakona o prostornom uređenju KS, imao primjenjivati Zakon o principima lokalne samouprave u F BiH, obzirom na protek rokova za usklađivanje kantonalnih i općinskih propisa”, navodi se.

Problematično je i to što je odluka stupila na snagu i prije nego je to zakonski trebala.

“Isto tako uvidom u Odluku utvrđeno je da je članom 6. propisano da Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Općine Centar, a naknadno će biti objavljena u službenim novinama, te je navedeno u suprotnosti sa odredbom člana 46. Zakona o prostornom uređenju KS kojim je u stavu 4. propisano da se Odluka o korekciji objavljuje u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

U pogledu konkretnog je i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (odjeljak VI Općinske vlasti) u članom 5. propisano da općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni, te navedeno upućuje na zaključak da je predmetna Odluka mogla stupiti na snagu tek nakon objave propisane Zakonom o prostornom uređenju, dakle nakon objave u Službenim novinama Kantona Sarajevo, a na ovakav zaključak upućuje i praksa općinskih administracija na području Kantona Sarajevo i ostalim identičnim predmetima, npr. Odluka o korekciji regulacionog plana „Logavina“, Sl.novine KS 49/14, stupanje na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama”, piše u izvještaju.

PROČITAJTE  Vukanović otkrio šta se dešavalo na sastanku: Stevandić i Čubrilović dobili jasna upozorenja Ambasade SAD-a šta će se dogoditi ako slijede Dodika

No, još nekoliko detalja bilo je članovima komisija jako sumnjivo.

“Shodno svemu navedenom u pogledu konkretnog, namjera donosioca predmetne Odluke „posebno se stavlja pod znak pitanja“ ukoliko se sagledaju okolnosti i trenutak donošenja Odluke, jer je važeći Zakon o prostornom uređenju KS, kojim je ukinuto ovlaštenje općinskih načelnika propisano članom 46. ranijeg Zakona kao i sam postupak korekcije regulacionih planova, usvojen je od strane Skupštine Kantona Sarajevo 24.05.2017. godine, iako je navedeni Zakon objavljen u Službenim novinama KS „tek“ 22.06.2017. godine, a stupio na snagu osam dana nakon objave, te je činjenica usvajanja zakona opće poznata i javno publikovana od strane svih medija, pa opravdano nameće pitanje motiva donošenja Odluke 21.06.2017. godine, objave na oglasnoj ploči sa danom donošenja, te njeno stupanje na snagu narednog dana od dana objave na oglasnoj ploči Općine”, piše dalje, ali tu nije kraj:

“U pogledu predmeta „Korekcija Regulacionog plana Marijin dvor faza II“ kada je u pitanju Odluka o korekciji Regulacionog plana „Marijin dvor“ – Poslovni objekat građevinska parcela A3, odnosno njeno donešenje smatramo da ista sadrži manjkavosti u pogledu pravnog utemeljenja s obzirom na predmet korekcija i samog obrazloženja razloga donošenja korekcija koji su predviđeni u članu 46. Zakona o prostornom uređenju KS koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Odluke, te da se okolnosti iz Odluke o korekciji regulacinog plana ‘Marijin dvor’ – Poslovni objekat građevinska parcela ‘A3’ nisu mogle pravno zasnovati pod „evidentne nedostatke, nedorečenosti ili razlike u grafičkom i tekstualnom dijelu plana“ što su de iure jedini i isključivi razlozi koje zakonodavac prepoznaje kao zakonite osnove za pristupanje korekciji regulacionog plana”, jasni su iz komisije.

Evo svojevrsnog zaključka:

“Istovremeno analizom odredbe člana 15. Zakona o principima lokalne samouprave u F BiH, proizilazi da je i sam načelnik u postupku donošenja Odluke o korekciji regulacinog plana „Marijin dvor“ – Poslovni objekat građevinska parcela A3, postupao mimo granica svojih ovlaštenja utvrđenih Zakonom.

U konkretnom predmetu, na osnovu primjene propisa koji regulišu konkretnu oblast, prisutno je zapažanje da je Korekcija donešena od strane nenadležnog organa, bez pravnog utemeljenja u pogledu ispunjenosti uslova iz člana 46. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo koji je u trenutku donošenja Korekcije bio na snazi, te da je konkretna Korekcija rezultat postupanja suprotno predviđenim procedurama”, piše u izvještaju.

Inače, sjednica Općinskog vijeća Centar bit će održana danas u 13 sati. Tu će biti prezentovan izvještaj sa svim detaljima. Izvještaj ima oko 150 stranica.



Povezani postovi: