Sramna lista

Schmidt najavio zabranu imenovanja ratnih zločinaca na funkcije u BiH: Ko se od njih do danas sve kandidirao?

Prethodnih godina se na kandidatskim listama našlo nekoliko imena presuđenih ratnih zločinaca
Fikret Abdić Velika Kladuša

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 20. septembra u Srebrenici je najavio pravljenje registra ratnih zločinaca te zabranu njihovog imenovanja na funkcije.

Schmdit očekuje da to urade bh. vlasti, ali kazao je da se neće ustručavati iskoristiti Bonske ovlasti ukoliko navedeno ne bude moguće donijeti kroz parlamentarnu proceduru.

Što se tiče mogućnosti kandidiranja na izborima u BiH, ni Ustav ni Izborni zakon ne sprječavaju pravomoćno osuđenim ratnim zločincima da se, jednako kao i svi ostali građani BiH, kandidiraju.

U članu IX Ustava BiH, a što je prepisano i u Izborni zakon BiH stoji:

"Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine".

U prijevodu, samo osuđeni ratni zločinci koji su u zatvoru i bjegunci od haške pravde ne mogu izaći na izbore, dok svi oni koji su odslužili kazne ili pak prijevremeno pušteni na slobodu mogu biti kandidati. Ne postoji zakonska prepreka, a ni u presudi nije navedeno da im se oduzimaju građanska prava, među kojima je i pravo da biraju i da budu birani.

Tako se prethodnih godina na kandidatskim listama našlo nekoliko imena presuđenih ratnih zločinaca. Prvi takav slučaj zabilježen je 2012. godine.

  • Simo Zarić, kojeg je Haški tribunal osudio na šest godina i Blagoje Simić, osuđen na 15 godina zbog odgovornosti za masovne progone i ubistva Hrvata i Bošnjaka u Bosanskom Šamcu, kandidirali su se za vijećnike u Općinskom vijeću Bosanski Šamac. Zarića su te godine izabrali za zamjenika načelnika, a Simića 2017. za direktora Doma zdravlja u Bosanskom Šamcu.
  • I u Zvorniku se 2012. na kandidatskim listama našao Branko Grujić, koji je zbog ratnih zločina nad Bošnjacima te iste općine osuđen na šest godina zatvora na sudu u Beogradu.
  • Fikret Abdić, osuđen u Hrvatskoj na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, kandidovao se i pobijedio u utrci za načelnika Velike Kladuše.
  • Nisvet Gasal, nekadašnji upravitelj ratnog logora na stadionu "Iskra" u Bugojnu, u kojem je bilo zatočeno oko 300 Hrvata, presudom Suda BiH osuđen je na četiri godine zatvora. Gasal je 2017. imenovan za koordinatora za sport u Kulturno-sportskom centru Bugojno.
  • Enes Handžić obnašao je poziciju direktora Javnoga komunalnog poduzeća "Gradina" u Donjem Vakufu. Ovog bivšeg pripadnika Armije RBiH Sud BiH je 2011. godine osudio na osam godina zatvora zbog ratnih zločina Bugojnu.

Još jedan apsurd vezan je za Abdića, a što je svakako omogućila nedorečenost Izbornog zakona BiH. Prvi put za načelnika izabran je 2016. godine. U junu 2020. godine bio je uhapšen pod sumnjom za korupciju te za zloupotrebu službenog položaja i ovlasti. Iz pritvora, u kojem je trebao ostati do okončanja istrage, Abdić je pušten kako bi učestvovao u kampanji na lokalnim izborima na kojima je ponovo osvojio načelnički mandat.

U januaru 2020. godine Dom naroda Parlamenta BiH odbio je usvojiti izmjene Izbornog zakona i na taj način onemogućiti da na izborima budu birane, zbog ratnih zločina, osuđene osobe.

Pored toga, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je u ljeto 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnog zločina.

"Ko registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.