MJERE OPREZA

Šta je hipotermija i koji su prvi simptomi

Simptomi mogu varirati od blagih do teških, stoga je važno prepoznati kako hipotermija izgleda kako biste izbjegli ozbiljne komplikacije

Simptomi mogu varirati od blagih do teških, stoga je važno prepoznati kako hipotermija izgleda kako biste izbjegli ozbiljne komplikacije.

Šta hipotermija čini vašem tijelu?

Hipotermija nastaje kada tijelo gubi toplinu brže nego što je može proizvesti, trošeći svu energiju koju tijelo ima kako bi održalo svoju toplinu, piše CNN.

Normalna tjelesna temperatura obično iznosi oko 37 stepeni, a simptomi počinju kada je jezgra tjelesne temperature niža od 35 stepeni.

S blagom hipotermijom dolaze simptomi poput drhtanja, osjećaja umora i zbunjenosti.

Kada tjelesna temperatura osobe padne na otprilike 32 do 28 stepeni, počinje umjerena hipotermija.

Tada vidite simptome poput prekomjerne pospanosti. Brzina otkucaja srca tada može početi opadati, a i drhtanje najčešće prestaje.

Teška hipotermija počinje kada je jezgra tjelesne temperature manja od 28 stepeni.

Simptomi uključuju plavičastu kožu, proširene zjenice, usporen puls i disanje, nizak krvni pritisak i gubitak svijesti.

U teškim slučajevima, srce osobe može prestati kucati. Tada im je potrebna reanimacija.

Kada otići u bolnicu?

Blaga hipotermija obično ne zahtijeva posjet bolnici i može se preokrenuti odmaranjem na toplom mjestu, skidanjem mokre odjeće i pokrivanjem toplim pokrivačem.

Međutim, ako osjećate zbunjenost ili imate problema s hodanjem, trebali biste ići u bolnicu.

Ako odmah ne možete doći do bolnice, pronađite toplo mjesto ili sklonište i skinite mokru odjeću.

Prvo ugrijte središnji dio tijela; prsa, vrat i glavu.

Topli napici također mogu pomoći podizanju tjelesne temperature.

Dugoročne posljedice i mjere opreza

Najozbiljnija posljedica hipotermije obično je smrt, najčešće uzrokovana zatajenjem srca.

Iz tog razloga, ljudi s dijagnosticiranom srčanom bolešću trebali bi ostati unutra kada je vrlo hladno.

Teška hipotermija također može oštetiti jetru i bubrege.

Rizik od ovog stanja povećava se kada temperatura unutar prostorije padne ispod 10 stepeni tokom produženog razdoblja, upozoravaju stručnjaci.

Stoga je važno održavati toplinu u svom domu koliko je god moguće.

Kada izlazite van, oblačite se toplo i slojevito, s posebnim naglaskom na zaštitu ušiju, nosa, obraza, prstiju na nogama i ruku kako biste izbjegli hipotermiju, ali i smrzotine.