Probno testiranje koliko dugo transfuzija laboratorijski uzgojenih crvenih krvnih zrnaca traje u tijelu mogla bi revolucionirati kliničku njegu za osobe s poremećajima krvi kojima je potrebna redovna transfuzija krvi.
Prvo u svijetu ispitivanje, koje je u toku u Velikoj Britaniji, proučava da li crvena krvna zrnca napravljena u laboratoriji traju duže od krvnih stanica proizvedenih u tijelu.
Iako je ispitivanje malo, ono predstavlja "ogromnu odskočnu dasku za proizvodnju krvi iz matičnih ćelija", kaže ćelijska biologinja sa Univerziteta Bristol Ashley Toye, jedna od istraživačica koja radi na studiji.
Da bi napravio transfuziju, tim istraživača je izolovao matične ćelije iz darovane krvi i nagovorio ih da naprave više crvenih krvnih zrnaca. To je proces koji traje oko tri sedmice.
Šta će ovo značiti za pacijente?
U prošlosti, istraživači su pokazali da mogu transfuzirati laboratorijski uzgojena krvna zrnca natrag u istog donora od kojeg su dobijeni. Ovog puta, ubrizgali su proizvedene ćelije u drugu kompatibilnu osobu – proces poznat kao alogena transfuzija.
Samo dvije osobe su do sada dobile crvena krvna zrnca napravljene u laboratoriji pod pomnim nadzorom. Zanimljivo je da klinički tim nije prijavio "neželjene nuspojave", prenosi ScienceAlert.
Najmanje još osam učesnika će dobiti dvije transfuzije od 5 do 10 mililitara krvi, u razmaku od najmanje četiri mjeseca. Jedna transfuzija će sadržavati crvena krvna zrnca koju daje donor; drugi će imati laboratorijski uzgojene crvene ćelije izvedene iz matičnih ćelija istog donora.
Nakon transfuzije u tijela zdravih dobrovoljaca, proizvedene ćelije – koje su označene bojom za praćenje – pratit će se dok prolaze kroz tjelesni cirkulatorni sistem. Sve dok se ne istroše, progutaju i recikliraju.
Sve krvne ćelije uzgojene u laboratoriji su svježe napravljene od doniranih matičnih stanica. Dok tipično davanje krvi sadrži uskovitlanu mješavinu novih i mjeseci starih krvnih stanica. Tako da se istraživači nadaju da će proizvedene ćelije preći daljinu i trajati duže. Ranije studije na životinjama to sugeriraju.
Prosječan životni vijek ljudskog crvenog krvnog zrnca je oko 120 dana. Ako ćelije uzgojene u laboratoriji mogu nadživjeti donirana krvna zrnca, to bi moglo značiti da u budućnosti pacijentima kojima je krv redovno potrebna možda neće biti potrebne transfuzije tako često.
"Ako naše ispitivanje, prvo takvo u svijetu, bude uspješno, to će značiti da će pacijentima koji trenutno zahtijevaju redovne dugotrajne transfuzije krvi biti potrebno manje transfuzije u budućnosti", kaže Cedric Ghevaert, hematolog sa Univerziteta Cambridge i šef istražitelj suđenja.
To nije sve. Ima još dobrih vijesti
Ne samo da bi laboratorijski uzgojene ćelije mogle smanjiti učestalost transfuzije krvi za one kojima je potrebna. To bi također moglo pomoći u izbjegavanju komplikacija povezanih s ponovljenim infuzijama.
Na primjer, pacijentima s poremećajima krvi kao što je bolest srpastih stanica često su potrebne redovne transfuzije krvi. Oni se moraju oslanjati na dobru volju davalaca krvi i sreću da pronađu pravi spoj. Osoba koja ima bolest srpastih ćelija primat će transfuziju krvi kako bi zamijenila deformisana crvena krvna zrnca koja stvara njihovo tijelo, kako bi povećala nivo kiseonika.
Jedno od preostalih pitanja je može li se proces povećati kako bi se proizvele veće količine krvi.
"Trenutno našim volonterima dajemo samo jednu do dvije čajne kašike. Za transfuziju biste dali sto puta veću količinu", objašnjava istraživač Rebecca Cardigan, klinički naučnik sa Univerziteta Cambridge.
Potrebno je i više istraživanja da bi se shvatilo u kom trenutku se matične ćelije iz krvi umaraju od stvaranja crvenih krvnih zrnaca i treba ih dopuniti s više donacija.
"Da bismo odavde prešli na rutinski proizvod za pacijente, očigledno je potrebno još mnogo posla koji će trajati mnogo godina", kaže Cardigan u videu ispod, gdje možete vidjeti kako se ćelije prave.
