Sjednica Predsjedništva Naroda i Pravde održana je u Sarajevu 10. i 11. juna 2023.
Najviši izvršni organ Naroda i Pravde na 11. sjednici razmatrao je aktuelna politička pitanja te usvojio niz zaključaka.
Sjednici Predsjedništva Naroda i Pravde prethodilo je unutarstranačko savjetovanje kojem su prisustvovali članovi Predsjedništva NiP-a, rukovodstvo Glavnog odbora NiP-a, predstavnici kantonalnih i općinskih organizacija NiP-a kao i kadrovi NiP-a iz izvršne i zakonodavne vlasti svih nivoa.
U zaključcima se, između ostalog, ističe opredjeljenje Naroda i Pravde za rad na unapređenju životnog standarda građana, ali i opredijeljenost za nastavak euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
Ponovno je naglašena važnost državne imovine i rješavanja ovog pitanja uvažavajući činjenicu da je država BiH titular državne imovine. Što se tiče izborne reforme iz Naroda i Pravda ponovo naglašavaju svoje ranije iznesene principe o uklanjanju sistemske diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, onemogućavanje blokada državnih institucija, te posebno jačanju transparentnosti izbornog procesa.
Pored podrške rukovodstvu Naroda i Pravde u radu na afirmaciji BiH na vanjskopolitičkom planu jasno su osuđene ideje o eventualnoj rehabilitaciji osoba osuđenih za ratne zločine, posebno u onim slučajevima kada osuđenici ne iskazuju nikakvo kajanje i žal za učinjenim.
U nastavku su svi usvojeni zaključci Predsjedništva Narode i Pravde.
1.Predsjedništvo Naroda i Pravde, svjesno težine socio-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini i demografskih izazova, u vrh prioriteta svoga djelovanja stavlja unapređenje životnog standarda građana i razvoj privredne aktivnosti. Pozdravljamo napore naših novoimenovanih kadrova na federalnom i kantonalnom nivou u resorima socijalne brige i privrede na samom početku njihovih mandata, koji u fokus stavljaju podršku najugroženijim kategorijama stanovništva, razvoj progresivnih socijalnih i demografskih politika, rasterećenje privrednog sektora i bolje uvjete radnicima, poboljšanje privrednog ambijenta i poticaj razvoju poljoprivrede i proizvodnje domaće hrane.
2.Iskazujemo zadovoljstvo aktivnostima i napretkom koji je za kratko vrijeme postignut u oblasti vanjskih poslova i međunarodnih odnosa, prvenstveno kao rezultat uloženih napora ministra vanjskih poslova BiH, predsjednika Elmedina Konakovića, kao i čelnika i članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji dolaze iz Naroda i Pravde. Bosna i Hercegovina se, nakon dugogodišnje diplomatske izolacije, uspješno vraća na međunarodnu diplomatsku scenu, obnavljajući dobre odnose sa značajnim svjetskim partnerima na Zapadu, ali i na Istoku. Naši primarni vanjskopolitički ciljevi ostaju članstvo u EU i NATO-u, te promocija države BiH sa ciljem popravljanja imidža naše zemlje na međunarodnoj političkoj sceni i otvaranja mogućnosti za privlačenje stranih investicija.
3.Evropski put BiH nema alternativu i ispunjavanje prioriteta na tom putu je primarni zadatak nove vlasti u BiH i cilj koji je usaglašen među svim koalicionim partnerima. Zadovoljni smo činjenicom da su, nakon višegodišnje neučinkovitosti Vijeća ministara BiH, napravljeni prvi koraci u smjeru usvajanja seta zakona iz 14 prioriteta EK, ali nismo zadovoljni dinamikom tog procesa. Stoga, još jednom pozivamo sve političke partnere da u što kraćem roku usvojimo ključne zakone i pošaljemo poruku iskrenog opredjeljenja za evropski put BiH, uvažavajući priliku koja nam je data kroz kandidatski status za članstvo u EU.
4.Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da su tokom Proljetnog zasjedanja Skupštine NATO-a u Luksemburgu, na kojem je prisustvovala Delegacija PSBiH predvođena dopredsjedavajućim Doma naroda PSBiH Kemalom Ademovićem, upućene poruke podrške NATO-a Bosni i Hercegovini, te da regionalna saradnja u ovoj oblasti ima dobre rezultate. Delegacija je prepoznata kao pouzdan partner i zbog toga postoji volja Međunarodnog sekretarijata NATO-a za podršku svim pozitivnim aktivnostima.
Pitanje puta Bosne i Hercegovine ka NATO-u ne smije biti pitanje koje se koristi u dnevno-političke svrhe. Put Bosne i Hercegovine ka NATO-u je jasan i zakonom preciziran, a Zakon kaže da će Parlament, Vijeće ministara, Predsjedništvo i svi subjekti odbrane BiH provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.
5.Pomno pratimo dešavanja u vezi sa državnom imovinom, kao i poruke koje se šalju u javni prostor od strane međunarodnih i domaćih zvaničnika. Podržavamo sve napore da se dođe do najboljeg rješenja u ovoj oblasti, ali podsjećamo na činjenice da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine, da novo zakonsko rješenje mora biti u skladu s Ustavom BiH i da se moraju potpuno uvažiti i ugraditi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini, kao i Sporazum o sukcesiji kojim je jasno propisana pripadnost imovine državi BiH. Ne protivimo se da dio državne imovine koji neće koristiti država bude spušten na korištenje nivou entiteta, općina, gradova, ali titular ostaje država BiH.
6.Kada je riječ o najavljivanoj ustavnoj i izbornoj reformi u BiH, ponavljamo svoje stavove da je Narod i Pravda opredijeljena za pregovore o ustavnim i izbornim reformama u Bosni i Hercegovini, držeći da je proces potrebno vratiti u institucije države Bosne i Hercegovine, uz podršku međunarodnih partnera i stručne javnosti. Narod i Pravda ponovo naglašava svoje ranije iznesene principe o uklanjanju sistemske diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, onemogućavanje blokada državnih institucija, te posebno jačanju transparentnosti izbornog procesa. Nastojeći nuditi provodiva rješenja za političke krize i blokade, opredijeljeni smo za rješenja koja će odrediti adekvatnu mjeru zaštite etničkog i građanskog, uz osnaživanje građanskog karaktera društva, a odbijamo etničke podjele zemlje u svakom smislu.
7.Odbacujemo ideje o rehabilitaciji ratnih zločinaca i jasno stajemo na stranu žrtava. Osobe osuđene za ratne zločine koje su odležale zatvorske kazne svojim iskrenim pokajanjem, priznavanjem zločina i poštenim odnosom spram žrtava mogu biti resocijalizirane u društvo. Međutim, rehabilitacija koja znači bilo kakvo negiranje ili slavljenje zločina predstavlja anticivilizacijski čin. Također, ukazujemo na važnost da se mjesta koja su u sudskim presudama prepoznata kao mjesta zatočenja obilježe na adekvatan način, da se bivšim logorašima omogući nesmetan pristup i da se ovakva mjesta koriste isključivo u svrhu memorijalizacije koja bi slala poruku da se takva nehumana djela ne smiju ponoviti nikada i nikome. Takav odnos prema žrtvama, ma ko one bile, bio bi iskorak ka izgradnji mira.
