Magazin

Bio je najveći grad na svijetu: Šta se desilo sa Babilonom?

Babilon bio je najveći grad na svijetu i zauzimao je oko 10 kvadratnih kilometara.

Glavna odlika grada bio je veliki Mardukov hram s pripadajućom kulom. Ona je bila izgrađena na nekoliko stepeni i popularno je poznata kao Babilonska kula.

Babilon je jedan od najpoznatijih gradova antike. Kroz historiju je bio glavni grad južne Mesopotamije (Babilonije) od ranog drugog tisućljeća do ranog prvog tisućljeća prije nove ere.

Grad je postao jezgro malog kraljevstva

Tu nije bio kraj. Bio je bio i glavni grad Novobabilonskog (Kaldejskog) carstva. Danas, njegove ruševine leže u blizini modernog grada Al-Hillah u Iraku na rijeci Eufrat. Udaljen je oko 88 kilometara južno od Bagdada.

Babilon se kao značajan grad prema mezopotamskim standardima razvio dosta kasno. Grad je postao jezgro malog kraljevstva. Osnovao ga je 1894. godine prije nove ere amorejski kralj Sumuabum.

Dogodilo se to nakon pada 3. dinastije Ur, pod kojom je Babilon bio središte provincije. Nasljednici kralja Sumuabuma učvrstili su status Babilona.

Najpoznatiji iz amoritske dinastije, Hamurabi (1792. – 1750. prije nove ere), osvojio je okolne gradove-države i pretvorio Babilon u prijestolnicu kraljevstva.

Ono je obuhvatalo cijelu južnu Mesopotamiju i dio Asirije. Povoljan položaj i politička važnost grada učinili su ga glavnim trgovačkim i administrativnim središtem Babilonije.

Bogatstvo i ugled

Bogatstvo i ugled učinili su ga metom stranih osvajača. Nakon hetitskog napada 1595. p.n.e. , Kasiti su kontrolirali grad. Uspostavili su dinastiju koja je trajala više od četiri stoljeća. Babilon je postao vjersko i književno središte.

Između 9. i 7. stoljeća, Babilon je gotovo neprekidno bio pod asirskom vrhovnom vlašću.

Neredi koji su pratili sve veću plemensku okupaciju konačno su uvjerili Senaheriba, asirskog monarha, da je miroljubiva kontrola Babilona nemoguća. Naredio je uništenje grada 689. godine, prenosi Dnevnik.

Kaldejski vođa, Nabopolasar, učinio je Babilon glavnim gradom kraljevstva nakon Asurbanipalove smrti 626. Kraljevstvo pod njegovim sinom Nabukodonozorom II. postalo je značajna imperijalna sila. Nabukodonozor je organizirao veliki program obnove i utvrđivanja Babilona.

Makedonski kralj Aleksandar Veliki 331. godine zauzeo je grad. Aleksandar je dopustio gradskom satrapu da kuje novac i počeo graditi luku za poticanje trgovine.

Generali se sukobili oko vlasti

Nakon smrti, njegovi su se generali sukobili oko vlasti. Babilon je 312. godine prešao u ruke dinastije Seleukida. Važnost Babilona je smanjena nakon izgradnje nove prijestolnice, Seleukije, na Tigrisu. Tu je dio babilonskog stanovništva preseljen 275. godine.

Tokom 8. i 7. stoljeća, astronomi u Babilonu razvili su novi empirijski pristup astronomiji. Babilonski astronomi počeli su proučavati filozofiju koja se bavi prirodom svemira. Koristili su unutarnju logiku sa svojim prediktivnim planetarnim sustavima.

Medicina je bila vitalno područje za koje su Babilonci bili zainteresirani. Najstariji babilonski tekstovi o medicini datiraju iz Prve babilonske dinastije. Babilonci su uveli koncepte fizičkog pregleda, recepata i dijagnoze.

Babilon je danas slavno arheološko nalazište koje posjeduje kulturne i simboličke asocijacije univerzalne vrijednosti.

Ipak, rat u Iraku 2003. imao je razoran učinak na nekoliko arheoloških nalazišta i antikviteta.

Mnogi su oštećeni ili čak opljačkani. U januaru 2009. Svjetski fond za spomenike, uz finansiranje Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Amerikih Država i u saradnji s iračkim Državnim odborom za antikvitete i baštinu, objavio je novi plan očuvanja mjesta starog grada Babilona.