Zdravlje

Dr. Karamehić upozorava: Virus je pravi ubica. Moramo se pridržavati mjera, nije vrijeme za nastavu u školama

Za imunologa Jasenka Karamehića sadašnja epidemiološka situacija u BiH i svijetu nije ništa novo, očekivana je. Za BiH ne preporučuje novi lockdown jer naša privreda to ne bi mogla izdržati, a stanje bi se moglo poboljšati vakcinom za koju kaže da se uskoro očekuje i kod nas.

„Više se faktora 'poklopilo'. Jesen kao godišnje doba ide na ruku virusu i virusnim oboljenjima, sezonska gripa i ova aktuelna pandemija. Sve do proizvodnje učinkovite vakcine i specifičnog lijeka, ne možemo bolje stanje ni očekivati“, kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Karamehić.

Umjereni optimista, na osnovu činjenica prof. dr. Karamehić kaže da nam u prilog ne ide niti to da se stanovništvo tokom godišnjih odmora nije pridržavalo svih epidemioloških mjera, a počela je i nova školska godina.

O vakcini

„Nastava koja se odvija u školama bolja je i kvalitetnija, ali sad nije vrijeme za to. Sad su najvažniji životi učenika i studenata. Zato preporučam online nastavu, koja je zasad najsigurnija. To je jedini normalan način održavanja nastave da bi se spriječilo širenje ove infekcije, zasad“, naglasio je.

Profesor Karamehić ističe da se stanovništvo u BiH u početku pridržavalo strogih mjera lockdowna 'koji je morao biti uveden', ali se možda naš narod i umorio od toga.

„Krizni štabovi su tad to dobro uradili, nismo imali katastrofalne scenarije kao neke od države (Italija, Španija, SAD, Brazil...). Međutim, ne preporučam novi lockdown jer naša privreda to ne bi mogla izdržati. Ipak, neke mjere moraju biti. Možda lokalno zatvaranje, ali nikako na nivou države“, sugerirao je.

Apelirao je na stanovništvo da se pridržava određenih mjera koje su preporučene, a 'svi ih već znamo napamet'. Kao pozitivan primjer dobre epidemiološke situacije navodi države Azije gdje je sve i počelo, ali je stanovništvo disciplinirano i strogo se pridržava restriktivnih mjera.

„Ovaj virus je pravi ubica. I za one koji ga preboluju i misle da su zdravi, vrijeme će pokazati (nauci je potrebno vrijeme) kakve su posljedice ostale na organizam, kako psihofizičke tako i organske. Sa ovakvim virusom nauka se još nikad nije suočila jer spada u grupu 'pametnih virusa', koji je sklon mutiranju“, upozorio je.

Profesor dr. Karamehić očekuje vrlo brzo vakcinu protiv virusa korona. Ne bi, kaže, stavljao prefikse, ali bi preporučio 'onu koja je najbolja za nas, koja odgovara podneblju na kojem živimo i radimo, ali da je izaberu stručnjaci'.

„Bitno je izabrati eksperte koji imaju određena znanja i iskustva, da bi naše stanovništvo dobilo najbolju vakcinu koja je najučinkovitija, sa najmanje neželjenih posljedica“, naglasio je.

Pohvalio je svjetske medicinare i smatra fantastičnim uspjehom da se za šest do osam mjeseci napravi vakcina za koju je u normalnim uvjetima potrebno deset i više godina. Trenutno se radi na desetine takvih vakcina u svijetu, a prof. Karamehić lično smatra da za BiH treba nabaviti vakcinu koja je sa istog podneblja odnosno kontinenta.

„Kad živite pod istom klimom, pod istom vlažnošću, sa istom ili sličnom temperaturom zraka sa susjednim državama najbolja je i vakcina sa istog podneblja jer se ona najviše ispituje na stanovništvu tog kontinenta i tih država. Za BiH je najbolja evropska vakcina“, naglasio je.

O lijekovima

Profesor Karamehić osvrnuo se i na lijek 'Remdesivir' koji se koristi u tretmanu covida, a za koji kaže da je 'moćan lijek koji je primio i američki predsjednik'.

„Činjenica je da za taj lijek nije dokazano da je specifičan za Covid 19, ali treba vremena da se vidi da li djeluje ili ne, treba pratiti analize Svjetske zdravstvene organizacije. Nisu države EU i SAD bez razloga kupile taj lijek. Ima studija koje pokazuju da je učinkovit u jednom dijelu, a vrlo malo ih pokazuje da nije. Međutim, bolje i malo učinkovit nego ništa“, naglasio je.

Predsjednik imunologa BiH prof. dr. Jasenko Karamehić ima bogato iskustvo, koje je stekao radeći u Evropi, Aziji i SAD. Svrstan je i među najbolje ocijenjene u elektronskoj bazi podataka za znanstvenike iz cijelog svijeta koja prati njihov rad sa više aspekata i to kvantificira. To je jedna od najvećih baza podataka, koja obuhvata više od 17 miliona naučnika iz cijelog svijeta.