čeka ih posao

Hladan tuš iz Brisela za bh. vlasti: Ipak su još dva zakona uslov za otvaranje pregovora

Iako su predstavnici vlast na državnom nivou uvjereni da bi sutrašnjim usvajanjem Zakona o sukobu interesa u Parlamentu BiH ispunili uvjete za otvaranje pregovora, izgleda da to ipak nije tako.

Naime, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić sinoć je u programu televizije N1 izjavio da imaju signale i uvjerenja da su uslovi ispunjeni ukoliko se usvoji Zakon o sukobu interesa BiH, te da ne može sa sigurnošću tvrditi da će pregovoriti biti otvoreni, ali da vjeruje u to.

Uz do sada urađeno, to bi navodno trebalo biti dovoljno da Vijeće EU 21. marta donese pozitivnu odluku.

Milorad Dodik je otišao korak dalje pa je rekao da je odluka već donesena i da je ona pozitivna, ali da BiH traži tačan datum otvaranja pregovora inače je sve besmisleno.

Da je faktički osigurano otvaranje pregovora, govorio je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

No, sudeći baš prema njegovim izjavama? koji je trenutno u Briselu - posao još nije završen. Bar što se tiče Brisela.

Konaković se, naime, u Briselu sastao sa komesarom za proširenje Oliverom Varhelyjem, a nakon toga dao je izjavu za Fenu.

"U Briselu zaista ne kriju zadovoljstvo zbog dosad učinjenog ali traže od nas da ovaj proces efikasno dovedemo do kraja i da ovih dana završimo priču o Zakonu o Sudu BiH i zaštiti izbornog integriteta", rekao je Konaković za Fenu.

Upravo je Nikšić sinoć govorio da niti jedno niti drugo više nisu uvjeti. To su zakoni koje je potrebno usvojiti svakako, ali ne nužno u ovom trenutku. Varhely otičo misli drugačije.

A problem je što oba zakona nisu ni usaglašena od strane koalicionih partnera.

Poznato je da je problem sa zakonom o sudovima taj što se partneri ne mogu dogovoriti o sjedišu budućeg Apelacionog vijeća. SNDS insistira da to bude Banja Luka, dok Trojka kao kompromisno rješenje predlaže Istočno Sarajevo. I stajališta se već mjesecima ne pomjeraju.

Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH u smislu integriteta i tu su stvari zapele.

Iako je visoki predstavnik Christian Schmidt pripremio svoje izmjene koje planira nametnuti, dao je još vremena vlastima da sami usaglase odredbe koje bi ojačale transparentnost izbornog procesa.

No dogovora još nema.

Problem je zahtjev Dragana Čovića, lidera HDZ-a, koji uz tehničke izmjene želi provući i izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda.

U tu svrhu HNS je već predložio kako bi te izmjene trebale izgledati, a radi se o modelu po kojem bi faktički tri kantona, u kojima većinski žive Hrvati, odlučivali o tome ko će biti član Predsjedništva BiH.

Pred bh. vlastima sad je bukvalno još nekoliko dana u kojima moraju postići kompromis o ova dva zakona ili će sve karte staviti na lobiranje kod članica EU da nam progledaju kroz prste i budu strpljive da će se ti zakoni ipak donijeti u nekom narednom peridu.