Nauka

Korona bi mogla napadati kao što to radi HIV: Novo otkriće šta virus radi imunološkom sistemu

Koronavirus koji izaziva Covid-19 mogao bi ubiti moćne imunološke ćelije koje bi bi zapravo trebale uništiti njega, upozorili su naučnici.

Ovo iznenađujuće otkriće koje je napravio tim istraživača iz Shangaja i New Yorka, poklopilo se sa opažanjima ljekara na prvoj liniji fronta u borbi protiv Covid-19. Oni su ustanovili da virus može napasti imunološki sistem čovjeka i nanijeti štetu sličnu onoj koja je pronađena kod HIV pacijenata.

Lu Lu, ​​sa Univerziteta Fudan u Šangaju, i Jang Shibo, iz njujorškog Centra za krv, pridružili su virusu, zvanično poznat kao Sars-CoV-2, laboratorijski stvorenim ćelijama T-limfocita.

T-limfociti, također poznati kao T ćelije, igraju centralnu ulogu u prepoznavanju i uklanjanju strane napadača u tijelu.

To rade tako što hvataju ćeliju koja je zaražena virusom, probuše rupu u njenoj membrani i ubrizgavaju toksične hemikalije u ćeliju. Te hemikalije tada ubijaju i virus i zaražene ćelije i bukvalno ih razore na komade.

Istraživači su uradili isti eksperiment sa Sarsom, drugim koronavirusom, i otkrili su da on nema sposobnost da inficira T-ćelije.

Razlog je, posumnjali su naučnici, bio nedostatak funkcije fuzije membrane. Sars može inficirati samo ćelije koje nose specifični receptorski protein poznat kao ACE2, a ovaj protein ima izuzetno nisko prisustvo u T-ćelijama.

Dalja ispitivanja kako koronavirus može inficirati primarne T-ćelije evocirala bi „nove ideje o patogenim mehanizmima i terapijskim intervencijama“, naveli su istraživači u radu objavljenom u časopisu Cellular & Molecular Immunology

Ljekar, koji radi u državnoj bolnici koja liječi pacijente od Covid-19 u Pekingu, rekao je da je otkriće dodalo još jedan dokaz za rastuću zabrinutost u medicinskim krugovima da se koronavirus ponekad može ponašati kao neki od najozloglašenijih virusa koji direktno napadaju čovjekov imunološki sistem.

"Sve više i više ljudi ga upoređuje sa HIV-om", rekao je ljekar koji je zatražio da ostane anoniman.

U februaru, Chen Aiongwen i njegove kolege iz Instituta za imunologiju PLA objavili su klinički izvještaj u kome upozoravaju da bi broj T-ćelija mogao značajno pasti kod pacijenata sa Covid-19, posebno kada se radi o starijim pacijentima ili o onima kojima je bilo potrebno liječenje u jedinicama intenzivne njege. Niži broj T-ćelija predstavlja veći rizik od smrtnog ishoda.

To zapažanje je kasnije potvrđeno obdukcijskim pregledima na više od 20 pacijenata čiji je imunološki sistem gotovo potpuno uništen, prema izvještajima kontinentalnih medija.

Ljekari koji su vidjeli tijela rekli su da je oštećenje unutrašnjih organa slično kombinaciji Sarsa i side.

Gen koji stoji iza funkcije fuzije u Sars-CoV-2 nije pronađen u drugim koronavirusima kod ljudi ili životinja.

Ali neki smrtonosni ljudski virusi poput HIV i ebole imaju slične sekvence, što podstiče nagađanja da bi se novi koronavirus mogao dugo tiho širiti u ljudskim društvima prije nego što je izazvao ovu pandemiju.

Međutim, postojala je jedna velika razlika između Sars-CoV-2 i HIV-a, navodi se u novoj studiji.

HIV se može umnožiti u T-ćelijama i pretvoriti ih u svojevrsne fabrike da bi stvorio više primjeraka kako bi inficirao druge ćelije.

Ali Lu i Jiang nisu primijetili rast koronavirusa poslije ulaska u T-ćelije, što sugerira da bi virus i T-ćelije mogli zajedno umrijeti.

Studija rađa nova pitanja. Naprimjer, koronavirus može da postoji sedmicama kod nekih pacijenata bez izazivanja simptoma. Kakva je njegova interakcija sa T-ćelijama kod ovih pacijenata ostalo je nejasno.

Neki kritično bolesni pacijenti su također doživjeli oluje citokina (citokini su pored molekula antitijela, najvažniji sekrecioni proizvodi ćelija imunološkog sistema) gdje imunitet pretjerano reagira i napada zdrave ćelije.

Ali zašto i kako koronavirus to aktivira za sada ostaje poprilično nejasno.