Kako bi se u značajnijoj mjeri iskoristio potencijal mikrokreditnog sektora nužno je harmonizirati i unaprijediti pravni okvir u BiH, kao i snažnija digitalizacija i partnerski odnos sa institucijama u procesima donošenja mjera i zakona koji se tiču mikrokreditnog sektora, kaže Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI).
Koliko AMFI ima članica i koji su osnovni ciljevi Udruženja?
Članice Udruženja mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini AMFI, njih 14, čine 90 posto ukupnog mikrokreditnog portfolia u BiH.
Suština mikrokreditiranja je pružiti uslugu što većem broju korisnika i uključiti ih u redovne finansijske tokove. Klijenti mikrokreditnog sektora u BiH su pojedinci, ali i male firme, koji ne mogu pristupiti tradicionalnim izvorima finansiranja. Zahvaljujući mikrokreditima značajnom broju građana BiH je omogućeno da pokrenu vlastiti posao i riješe pitanje egzistencije za sebe i članove svoje porodice.
Ciljevi rada mikrokreditnog sektora u narednom periodu jesu unaprijeđenje pravnog okvira za rad mikrokreditnih organizacija. Harmonizacija propisa na nivou entiteta je nužna, jer postojeća legislativa je neujednačena. Također, proširenje usluga, koje mogu pružati mikrokreditne organizacije, značajno bi pomoglo našim klijentima.
Također je nužno donošenje zakonskog okvira, koji će omogućiti potpunu digitalnu transformaciju, uz punu primjenu zakona o elektronskom potpisu, identifikaciju klijenata putem naprednih tehnologija, jednostavnija primjena cloud rješenja te niz drugih izmjena koji će omogućiti brži razvoj digitalnih usluga, smanjenje troškova, a klijentima olakšati pristup finansijskim institucijama.
Naš najveći izazov u pogledu finansijske uključenosti su propisi, koji regulišu sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, odnosno tumačenje i provedba istih. Dva međunarodna tijela, važna u navedenoj oblasti FATFA i MONEYVAL vrlo jasno daju smjernice, koje smatramo meritornim za primjenu i u BiH.
Smjernice FATFA, o mjerama za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, te finansijska inkluzija, opisuju finansijsku inkluziju kao pružanje pristupa odgovarajućem nizu sigurnih, prikladnih i pristupačnih finansijskih usluga ugroženim i drugim ranjivim skupinama. Također, u svojim preporukama MONEYVAL usmjerava zemlje, koje su članice ove mreže a tu spada i BiH da samo sprovođenje propisa u ovoj oblasti ne bi trebalo dovesti do finansijskog isključivanja, nego naprotiv, dovesti do toga da se pojedinci i grupe uključe u formalne finansijske tokove jer se upravo tako najlakše bori protiv ovih oblika kriminala.
U suradnji sa IFC članicom grupacije Svjetske banke u okviru projekta Mikrofinansije u BiH i svojim članicama u toku 2020. godine realizirali smo niz projekata u cilju zaštite korisnika i podizanja standarda poslovanja korisnika mikrokredita, digitalne transformacije društva sa posebnim značajem i ulogom žena i mladih.
Vrlo nam je važan i značajan projekat koji smo pokrenuli, također, u suradnji sa IFC -om online biblioteka, namijenjena ponajprije mladim ljudima, promociji i unaprijeđenju finansijske pismenosti i finansijske inkluzije, kao i pomoći poduzetnicima koji tek otpočinju svoju poslovnu djelatnost, pomoći prilikom pokretanja vlastitih biznisa, mladim i obrazovanim ljudima uz podršku mikrokreditnog sektora. Oko 42 posto svih klijenata mikrokreditnog sektora u BiH su žene, a oko 18 posto mlade osobe. Cilj nam je u narednom periodu podići ovaj procenat.
Upravo smo završili i AMFI online magazin, kroz koji ćemo se dotaći tema o radu mikrokreditnog sektora i Udruženja AMFI.
Radili smo na edukaciji klijenata, ukazali na šta sve trebaju obratiti pažnju kada se odluče za uzimanje mikrokredita, izradili brošuru „Odgovorno zaduživanje“.
U toku 2020. godine razgovarali smo i o tama „Oktobar mjesec mikrofinansiranja'', „Digitalna transformacija društva kroz formu fintech rješenja“ te „Mikrofinansiranje: finansijska pismenost, transparentnost i uspješne priče klijenata“, putem webinara.
Koliko se mikrokreditni sektor promijenio u pandemiji? S kakvim ste se izazovima susretali?
Ova godina protekla je u znaku pandemije COVID-19 koja se odrazila na sve sektore pa tako i na sektor mikrokreditiranja. Mikrokreditni sektor je uspio očuvati stabilnost, ali još važnije kroz različite mjere provedene u saradnji sa regulatorima, sačuvati klijente i olakšati im servisiranje njihovih obaveza.
Od početka pandemije mikrokreditne organizacije u BiH, članice AMFI bile su fokusirane na očuvanje zdravlja svojih klijenata i uposlenika, uz poštivanje svih zdravstveno-epidemioloških mjera propisanih od strane nadležnih institucija.
Bez obzira na otežan rad, sve mikrokreditne organizacije osigurale su kontinuitet poslovanja, a kroz stalnu dostupnost i komunikaciju sa klijentima osigurali da klijenti u svakom trenutku dobiju potrebne odgovore i informacije.
Da li ste izlazili klijentima ususret kada su u pitanju moratoriji u vrijeme pandemije? Koliko je klijenata dobilo moratorij i u kojem vremenskom roku?
Mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini, članice AMFI, do kraja novembra 2020. godine odobrile su odgodu plaćanja za 27.033 zahtjeva klijenata što je 12 posto ukupnog broja klijenata, sa ciljem prevazilaženja negativnih efekata pandemije COVID 19. Ovaj procenat je varirao u ovisnosti od potreba klijenata, u određenim periodima je iznosio do 20 posto.
Moratorij je samo jedna od preporučenih mjera koje se mogu koristiti. Klijentima mikrokreditnog sektora na raspolaganju su bile i mjere poput grace period, reprogramiranje i refinansiranje mikrokredita, a svaka od primijenjenih mjera rezultat je direktnog dogovora sa klijentima.
Da li su mikrokreditne organizacije posljednjih mjeseci davale pogodnosti klijentima i ako jesu koje? Da li je bilo povoljnijih uvjeta za dobijanje kredita?
AMFI i njegove članice su nizom inicijativa prema regulatorima i donositeljima odluka nastojali osigurati pristup povoljnim finansijskim sredstva za naše klijente.
Činjenica je da su entitetske vlade reagirale u tom smislu pa je Vlada RS uključila mikrokreditne organizacije u Garancijski fond RS, dok Vlada FBiH to nije uradila ali je putem Razvojne banke FBiH još od ranije kreirala posebnu kreditnu liniju namijenjenu mikrokreditnim organizacijama.
Ali, to nije dovoljno. Da bi se osigurala puna efikasnost mjera koje se donose, nužno je uključiti predstavnike mikrokreditnog sektora u razgovore i kroz partnerski odnos donositi odluke, kroz zajednički rad kreirati rješenja koja će zadovoljiti potrebe naših klijenata.
Vjerujemo da će se uskoro stvoriti uslovi za unapređenje pravnog okvira koji će ići u korist klijentima, a posljedično dovesti i do jačanja poduzetničkih aktivnosti.
Dobar primjer takvog pristupa je kreditna linija KFW vrijedna 10 miliona eura, koja je pod vrlo povoljnim uvjetima plasirana putem dvije mikrokreditne oranizacije u BiH, gdje se putem mikrokreditnih organizacija klijentima daju sredstva za podršku uz 0 posto k.s., 0 posto naknade, uz djelomično pokrivanje operativnih troškova mikrokreditnim organizacijama, a namijenjena je za prevazilaženje posljedica pandemije COVID-19.
Napominjemo da je KFW vrlo sličan projekat realizirao i 2014. godine kad smo imali posljedice od prirodnih nepogoda, poplava.
Tokom pandemije COVID-19 mikrokreditne organizacije, članice AMFI u direktnom kontaktu sa klijentima dogovarale su uvjete i modalitete mjera propisanih od strane agencija za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske, sa ciljem da klijenti što lakše prevaziđu posljedice koje je izazvala pandemija.
Neke članice AMFI su tokom pandemije za svoje klijente npr. ukidale troškove obrade kredita. Druge su u periodu moratorija i grace perioda obračunavale pola, a ne cijeli iznos kamate, neke su kreirale i posebne ne-finansijske usluge sa ciljem da pomognu klijentima čije je poslovanje ugroženo pandemijom, itd.
Ko su najčešći klijenti mikrokreditnih organizacija? Kakva je struktura?
Klijenti mikrokreditnog sektora u BiH su pojedinci, ali i male firme, koji ne mogu pristupiti tradicionalnim izvorima finansiranja. Kada su u pitanju male firme, govorimo o obrtima, zanatskim radnjama, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima kojima su mikrokrediti način da dođu do sredstava zahvaljujući kojima će proširiti svoju proizvodnju.
Zahvaljući mikrokreditima značajnom broju građana BiH je omogućeno da pokrenu vlastiti posao i riješe pitanje egzistencije za sebe i svoje porodice. Prema podacima AMFI, mikrokredite u BiH koristi više od 211.000 klijenata. Bitno je istaknuti da su mikrokreditne organizacije u BiH u posljednjih 20 godina plasirale oko tri miliona kredita u iznosu od oko devet milijardi KM.
Procjenjuje se da trenutno direktnu ili indirektnu korist od mikrofinansijskog sektora ima više od 600.000 građana BiH. Uzimajući u obzir da u BiH živi 3,29 miliona stanovnika, to je indirektan uticaj na 18 posto stanovnika, što nije zanemarivo. Oko 66 posto naših klijenata živi u poljoprivrednim područjima. Ovdje je potrebno naglasiti da oko 42 posto svih klijenata mikrokreditnog sektora u BiH čine žene, a oko 18 posto mlade osobe. Na taj način mikrokreditni sektor direktno podržava njihovu proaktivnu ulogu u društvu.
Može li i da li mikrokreditni sektor pomaže privredi i na koji način?
Od ukupnog broj klijenata koje finansira mikrokreditni sektor 98 posto se odnosi na fizička lica, koja su se odlučila na pokretanje vlastitog posla. Postavlja se pitanje kad bi izostalo finansiranje ove kategorije stanovništva od strane mikrokreditnih organizacija, a već smo rekli da finansiramo indirektno 18 posto građana u BH, kako bi ovi građani hranili svoje porodice.
Mikrokredtini sektor u BiH već sada pruža jaku podršku a može mnogo više ponuditi kada je u pitanju privreda u našoj zemlji. Preduvjet za to je poboljšanje zakonodavnog okvira za mikrofinansiranje.
Susrećete li se sa pogrešnom slikom mikrokreditnog sektora u javnosti? Kako se organizacije nose s tim?
Sve je više ljudi koji razumiju i shvataju značaj mikrokreditnog sektora za stanovništvo u BiH, a najbolji svjedok tome su 211.000 klijenata. Jedan od ciljeva AMFI je povećanje transparentnosti i informisanje javnosti o ulozi i značaju mikrokreditnog sektora u BiH. Često se ispostavi da pojedini komentari, koji nisu uvijek dobro namjerni zapravo dolaze od nepoznavanja uloge sektora i šta to ona zapravo znači za građane i zemlju.
Može li ovaj sektor doprinijeti razvoju male i srednje privrede te na koji način? Radite li nešto u tom pogledu?
Mikrokreditni sektor ima snažan potencijal za dalji rast i razvoj. Veliki potencijal vidimo u razvoju poljoprivredne proizvodnje. Veliki udio u realiziranim kreditima mikrokreditnih organizacija čine odobreni krediti u poljoprivredne namjene, čak 35 posto, što u ovom trenutku može biti osnova za dalje unaprijeđenje i razvoj ove grane privrede, putem malih proizvođača/gazdinstava.
Mikrokreditni sektor prati potrebe i zahtjeve postojećih i budućih klijenata, pogotovo u ovom periodu kada sve veći broj ljudi značajno osjeća posljedice pandemije COVID-19. U tom smislu mikrokreditni sektor bi mogao i trebao biti jedan od ključnih faktora ekonomskog oporavka, uz partnerski odnos i podršku nadležnih državnih i entitetskih institucija.
Ova i niz drugih inicijativa koju su AMFI i njegove članice uputile donositeljima odluka imaju za cilj da se postojeći i budući fondovi, kao i različiti oblici podrške mikrokreditnom sektoru prilagode stvarnim potrebama krajnjih korisnika.
Poznato je da su mikrokreditne organizacije društveno odgovorne kompanije. Da li se to nastavilo i u vrijeme pandemije? Koji su projekti u pitanju?
Mikrokreditne organizacije su promptno reagirale na pandemiju COVID-19 na način da su osigurale potrebnu medicinsku i zaštitnu opremu za bolnice, kao i donacije u zaštitnoj opremi i dezinfekcionim sredstvima koje su uručene zdravstvenim ustanovama.
Stotine laptopa su članice Udruženja donirale osnovcima i srednjoškolcima širom zemlje, kako u bi im u periodu pandemije olakšali praćenje online nastave.
Mikrokreditni sektor će i u narednom periodu pružati potrebnu podršku lokalnim zajednicama.
Kako vidite mikrokreditni sektor u budućnosti?
Kada je u pitanju naredni period, ono što je sigurno jeste da nema povratka na staro. Digitalna transformacija društva pokazala se kao neminovna na tržištu u uvjetima „novog normalnog“. Digitalna transformacija zapravo nije u tehnologiji, već počinje od naše spremnosti da prihvatimo promjene i prilagodimo se novim okolnostima.
Stanovništvo u BiH u velikoj mjeri koristi internet i društvene mreže, što nam ukazuje da su građani BiH spremna za digitalizaciju transformaciju.
Kako bi mikrokreditni sektor mogao pružiti punu digitalnu uslugu, važna je izmjena zakonskih propisa, kojih će omogućiti značajnije iskorake u pravcu digitalizacije.
Mikrokreditne organizacije pružaju u okviru svojih mogućnosti usluge putem savremenih digtalnih tehnologija sa ciljem pojednostavljenja procedura, kako bi klijentima pružile brzu, jednostavnu i dostupnu uslugu putem različitih FinTech solucija i digitalnih kanala komunikacije.
U tom procesu jako je bitno ohrabriti i educirati zaposlenike o mogućnostima vlastite profesionalne nadogradnje u oblasti digitalnih tehnologija, sa ciljem njihovog aktivnog uključivanja u novi poslovni ambient.
Izuzetno je važno u procesu digitalne transformacije klijenta staviti u prvi plan te razmisliti kako će nove promjene uticati na iskustvo klijenata te se u skladu sa istima i ponašati. Naravno, uz sve navedeno koristiti tehnološke inovacije/FinTech solucije te odluke donositi agilno.
Stoga smatram da ključni prioriteti trebaju biti poboljšanje eko sistema u kojem djeluju mikrokreditne organizacije, sa krajnjim ciljem podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, sa posebnim fokusom na žene i mlade. Zatim, jačanje poslovnog okruženja u pravcu jednostavnijeg pristupa finansijskim sredstvima za one kojima su ta sredstava najpotrebnija, kao i novih usluga u skladu sa najboljim praksama. Neminovno je prihvatanje digitalna transformacija od strane svih učesnika na tržištu, kako krajnjih korisnika tako i mikrokreditnih organizacija. Naravno, za taj proces potrebna je i podrška nadležnih institucija u smislu donošenja adekvatnih zakonskih rješenja koja će omogućiti neometano odvijanje procesa digitalne transformacije.
