Izgledom nalik borovnici i šljivi, ovalne bobice haskapa (Lonicera caerulea) vuku korijene iz jezika domorodačkog naroda Ainu s Hokkaida u Japanu. Ainu su ovo voće prepoznali i simbolično nazvali plodom dugovječnosti i vizije. I ne čudi jer u sebi kriju pravo malo nutritivno bogatstvo, što dodatno potvrđuje činjenica da ovo grmoliko voće može izdržati ekstremno niske temperature, čak i do minus 47 Celzijevih stepeni. Plodovi haskapa sazrijevaju krajem aprila i početkom maja.
Odlične su svježe i smrznute
Uprkos temperaturnoj otpornosti nježna koža bobice haskapa ima sličnu plavo ljubičastu boju kao borovnica, a sočna unutrašnjost mesa te sitne sjemenke plodu daje kvalitetu za koju možemo opravdano ustvrditi da se topi u ustima. Okus je blago kiselkast i osvježavajući. Haskap bobice mogu se konzumirati svježe ili smrznute. Odlične su primjerice za desertne preljeve, smoothieje, džemove ili sokove.
Zdravstvene dobrobiti
Haskap je izvrstan izvor antioksidansa, vitamina C, vitamina A, vlakana i kalija. Vjeruje se da se ovo voće u narodnoj medicini koristio za smanjenje rizika od hipertenzije, glaukoma, srčanog udara, anemije, malarije, osteoporoze i gastrointestinalnih bolesti.
Šta su antocijanini?
Plodovi haskapa su bogat izvor hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva. Predstavljaju vrijedan izvor prirodnih fitonutrijenata, kao što su polifenoli, flavonoidi, antocijanini i minerali. Spomenuti antocijanini poznat su po dobrobiti za oči i često se povezuje s dobrim noćnim vidom.
Antocijanini imaju:
- antidijabetičko,
- antikancerogeno,
- protuupalno i antimikrobno djelovanje.
- djeluju protiv pretilosti te kao prevencija od kardiovaskularnih bolesti.
Vitamin C također je snažan antioksidans i pomaže tijelu u formiranju i održavanju vezivnog tkiva poput kože i kostiju. Ovaj esencijalni nutrijent koje tijelo ne može proizvesti samo, moramo unositi kroz hranu ili suplemente. Vrijedno je spomenuti da 100 grama haskapa sadrži 60 posto dnevnog preporučenog unosa vitamina C. Ukupni šećeri prosječno čine oko 7,20 posto biomase ploda, a dominantni su glukoza i fruktoza. Lipidi čine samo 1,50 posto, od čega su oko 0,90 posto masne kiseline. Oko 15 posto mase ploda čine vlakna, dok organske kiseline čine 12 posto.
Šta su antioksidansi i slobodni radikali?
Antioksidansi, odnosno spojevi koji se proizvode u tijelu i nalaze se u hrani, pomažu u odbrani stanica od oštećenja uzrokovanih štetnim slobodnim radikalima. Oni pak u tijelu nastaju kao odgovor na stres i upalu koji mogu oštetiti ljudski DNK i druge važne strukture u stanicama. Hronični oksidativni stres može povećati rizik od hroničnih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i rak. Haskap se zato pokazao kao odlična odbrana koja ima do 1,6 puta više antioksidansa od borovnice i preko četiri puta više od jagode. Stoga, ovo moćno voće zaslužuje mjesto na stolu svakoga od nas.
