Magazin

Poznati naučnik: Smak svijeta će nastupiti 2026. godine, evo i zašto

Prošlo je 10 godina od zlokobnih predviđanja za 2012., ali ne brinite, još jedno predviđanje za smak svijeta je odmah iza ugla.

Da, u vijestima koje apsolutno svi žele vidjeti, kraj svijeta bi mogao biti prije nego što mislimo. Istini za volju, smak svijeta se predviđao mnogo puta u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ko bi mogao zaboraviti događaj kada su ljudi mislili da će računari koji idu u 2000. izbrisati tehnologiju? Ili 2012., kada je majanski kalendar istekao i svi su pretpostavili da je to kraj života kakvog smo poznavali.

Drugi su čak tvrdili da je predviđanje za 2012. bilo pogrešno i da je stvarni kraj svijeta 2021. i, da budemo pošteni, u jednom se trenutku tako i činilo, piše ladbible.

Iako se nijedno od ovih predviđanja nije obistinilo (srećom), novi datum je postao popularan: petak, 13. novembra 2026.

Ali, odakle je došlo ovo predviđanje? Pa, kao i sva dobra predviđanja, došlo je od naučnika, Heinza von Foerstera, rođenog u Beču koji je veći dio svoje karijere proveo radeći na Univerzitetu Illinois.

Godine 1960. ovaj fizičar, filozof i istraživač pretpostavio je da će kraj svijeta zbog prenaseljenosti nastupiti 2026. godine, koristeći matematičku formulu za izračun datuma.

Foerster je u svojoj studiji napisao da: "Naši pra-praunuci neće umrijeti od gladi", već će "biti zdrobljeni do smrti".

U studiji, Foerster također kaže za novembar 2026.: "na ovaj datum ljudska će se populacija približiti beskonačnosti ako bude rasla kao što je rasla u posljednja dva milenijuma."

Ipak, ne brinite previše, jer iako se broj stanovnika povećava, nije predviđeno da će dosegnuti beskonačnost, a UN predviđa sljedeće: "Predviđa se da će svjetsko stanovništvo dosegnuti 8,5 milijardi 2030. godine, te da će se dodatno povećati na 9,7 milijardi 2050. i 11,2 milijardi do 2100."

Štoviše, i Foersterova i UN-ova predviđanja stanovništva podložna su promjenama.

Na primjer, brojke UN-a "temeljene su na srednjoj varijanti projekcije, koja pretpostavlja pad plodnosti za zemlje u kojima još uvijek prevladavaju velike porodice, kao i blagi porast plodnosti u nekoliko zemalja s manje od dvoje djece po ženi u prosjeku ."

Ipak, usprkos varijablama u izračunu rasta stanovništva, Foerster je sugerirao da je naša najveća nada da izbjegnemo katastrofu zadržavanje stajališta da kako naš "okoliš postaje sve manje i manje pod utjecajem 'prirodnih sila' i sve više i više definiran društvenim silama koje određuje čovjek, on sam može preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom u ovoj stvari."

Dakle, u biti, mogli bismo uskoro umrijeti, ali još uvijek imamo vremena učiniti nešto u vezi s tim.