U Parlamentu Velike Britanije održano je novo saslušanje o stanju u BiH.
Saslušanje je vodilo 11 članova Odbora za vanjsku politiku, a na pitanja su odgovarali državni parlamentarac NS-a Damir Arnaut, baronesa Arminka Helić i Majda Ruge iz Evropskog vijeća za vanjske poslove.
Baronesa Arminka Helić upozorila je kako “određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor” te da se na isti način “nastoji ostvariti nezavisnost od BiH, odnosno dodatni konfederalni sporazum sa Srbijom”.
Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu, kazala je kako “nestabilnost u BiH dolazi od političkih lidera, a ne građana, koji imaju svoj politički cilj”.
Smatra da je problem i Ustav ovakava kakav jeste jer ne osigurava poticaj za saradnju i mira već zadovoljavanje potreba grupa.
“Provodi se politički cilj da se grupe drže odvojeno”, dodala je.
Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut, istakao je kako se BiH nalazi u začaranom krugu zbog korupcije koja se koristi da ometa razvoj. Naglasio je kako je potrebno proširiti sankcije.
“Koruptivni politički lideri zloupotrebljavaju etničke priče za svoja koruptivna djelovanja. Neki su bili malo direktniji u svom pristupu dok je Dodik najodgovorniji za ovu situaciju. Doveo je do novog nivoa da je došlo do nestabilnosti zemlje. On je zaustavio djelovanje u parlamentu i to se nastavlja čekajući se novi izbori u oktobru. Mnogi su to uvidjeli kao problem i sada molim da se posvete nama. Pogledajte sankcije SAD. One se trebaju sada odnositi i na druge aktere, ali i da veći broj zemalja nametne sankcije. To bi trebale učini Velika Britanija i EU”, naveo ja Arnaut.
Govoreći u uplitanjima “stranih elemenata”, baronesa Helić je kazala kako je BiH pod pritiskom regiona i da se upliću susjedne zemlje. Ona je istakla da je BiH postala interesantna za zemlje poput Rusije i Kine, ali i Srbije. Ona je navela da su zvaničnici ove tri zemlje razvili dobre odnose sa secesionistima u RS, a kao iznenađenje je navele politiku Mađarske koja je također podržala RS.
Roge je navela kako Mađarska, Hrvatska i Rusija koriste svoje moći u EU, odnosno Vijeću sigurnosti, i mogu ih koristiti s ciljem blokiranja određenih procesa u BiH. Upozorila je da bi to mogle učiniti ako bi se odlučili za nametanje sankcija koje su već dva puta nametnute Dodiku.
“Mađarska je zaista pokazala da želi biti partner sličnim liderima na Zapadnom Balkanu. Prvo je to bio azil bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Gruevskom koji je htio izbjeći suđenje. Ista solidarnost pružena je Miloradu Dodiku. To je korumpirani lider koji zloupotrebljava moć u RS. Orban kada je bio u posjeti, nakon što je NSRS usvojila zaključke o oprenosu nadležnosti i napravila protustavne korake, on je podržao Dodika otvoreno i obećao ekonomska ulaganja. I javno je rekao da će Mađarska blokirati bilo kakav napor sankcioniranja Dodika na nivou EU. U BiH komesar Varhelyi je razvodnio tu priču EU, on je prema medijskom izvještavanju imao sličnu ulogu prilikom posjete BiH, a Dodik je koristio Orbana”, kazala je Roge.
Arnaut je upozorio kako su “aktivnosti Rusije u porastu”.
“Cilj Rusije je svakako spriječiti daljne integracije u NATO i EU ili preokrenuti takve procese tamo gdje se već odvijaju, poput Makedonije i Crne Gore,” izjavio je on.
Ocjenio je da, iako je uticaj Rusije “najzloćudniji”, pažnju treba obratiti i na druge zemlje koje ne propagiraju unapređenje vladavine prava i zapadnih vrijednosti.
“Zabrinut sam zbog sve većih napora Kine u pravcu širenja svog ekonomskog uticaja u bosanskom sektoru energetike, telekomunikacija i infrastrukture. Zapad bi trebao ulagati u one političke snage u BiH koje nisu spremne da kontrolu nad ovakvim strateškim resursima, strateškim oblastima ostave kompanijama iz zemalja koje ne dijele zapadne vrijednosti, kao i one koje su posvećene implementaciji evropskih standarda u pogledu sigurnosti, okoliša, zaštita rada i slično”, podcrtao je.
Također je rekao da treba uzeti u obzir i uticaj regionalnih aktera, posebno Srbije i Hrvatske.
“Njihova spremnost da rade sa Rusijom, posebno u slučaju Hrvatske koja je članica EU i NATO-a, na održavanju i jačanju etnoteritorijalnih aranžmana u Bosni je zaista nesavjesna,” rekao je, te dodao da prijedlozi zvaničnika Srbije i Hrvatske da zajedno sa predsjednikom Turske budu posrednici između etničkih grupa u BiH “ne služe samo dodatnom slabljenju institucija BiH, već su i pokušaj da se Bošnjacima nametne odnos sa Turskom koji ne postoji.”
Roge je dodala kako treba pojačati prisustvo NATO i EUFOR snaga u BiH, ali dobro utvrditi šta trebaju da rade i kako.
“Moramo imati različite scenarije. Jedan od njih je scenario gdje Dodik možda odluči da policijske agencije BiH više nisu dobrodošle na teritorij RS. On potkopava mehanizme izvršenja institucija BiH. Ono što je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdow radio, imao je na raspolaganju 32.000 vojnika i to je bio period najbolje saradnje. Ali moramo znati tačno šta trebaju raditi”, rekla je Roge.
Arnaut je potvrdio kako je potrebno pojačati NATO snage u BiH navodeći da bi jedna od lokacija za to trebalo biti Brčko distrikt zbog položaja.
Roge kaže kako oni ,koji su potencijalni predmet sankcija, ulažu napore da mobilišu saradnike poput Hrvatske i Mađarske kako bi se blokirale.
“Da nisu bile djelotvorne, Dodik ne bi ulagao taj politički kapital da pozove svoje saveznike da to blokiraju u Briselu i ne bi lobirao u Washingtonu kao što to radi prethodnih godina. Sankcije, ako su dobro koordinisane, oslabit će političke aktere koji ugrožavaju državu, hrane nasilje i podjele. UK i saveznici moraju bliže pratiti ne samo sankcije, o čemu se razmišlja, već da se pažljivo prati kako ove političke stranke kontrolišu državna preduzeća i zapošljavanje. Strateške sankcije moraju biti usmjerene na političare, ali i na strateška državna preduzeća i kćerke preduzeća jer na taj način neće imati sredstva. Izuzetno je važno razmisliti baviti se obrazovanjem i medijima jer političari svoje poruke upravo guraju kroz ove sektore. Dvadeset i pet godina nakon Dejtona, veliki broj generacije je prošao kroz ovaj obrazovni sistem. Djeca vide entitet RS kao strani teritorij. Imam prijatelje u Banjaluci djeca kažu ‘išli smo u inostranstvu’, a bili su u Tuzli. Na tome se mora raditi”, kazala je Roge.
Helić je upozorila kako ovo više “nije pitanje stabilnosti već sigurnosno pitanje” ovo nije problem stabilnosti ovo je sigurnosno pitanje.
“Ne smijemo zaboraviti ono što drže građane taoci korumpiranih lidera. Sve dok možete reći ‘štiti ću vas od nekoga inače će uraditi ono ili ovo’, imate moć. Ako im se ukine ta opcija i nametnu sankcije, onda se mogu dovesti mladi nekorumpirani lideri”, kazala je Helić.
