Svijet

Šest mjeseci Putinovog rata u Ukrajini: Hiljade ubijenih, milioni raseljenih, uništeni gradovi…

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara odnijela je desetine hiljada ljudskih života. Milioni su raseljeni, a ekonomske poteškoće proširile su se svijetom.

Ovo su glavne posljedice rata koji ulazi u sedmi mjesec:

Smrt

Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je ozlijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavio je Ured Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. augusta.

Većina poginulih ili ozlijeđenih žrtve su artiljerijskih, raketnih ili zračnih napada, navodi OHCHR.

Načelnik ukrajinskog glavnog štaba, general Valerij Zalužnji rekao je 22. augusta da je u ratu poginulo gotovo 9.000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.

Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika, prenosi HRT.

Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta toliko ozlijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tokom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.

Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.

U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3.106 civila, po podacima OHCHR-a.

Bijeda

Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice.

U Evropi je trenutao više od 6,6 miliona registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.

Ukrajina

Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.

Ostala je bez velikog dijela obale, ekonomija joj je osakaćena, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinska ekonomija smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tačna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u julu da će poslijeratna obnova stajati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.

Rusija

Rat je skup i za Rusiju, premda ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna.

Osim vojnih troškova, zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusku ekonomiju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ruska centrlana banka sada predviđa da će ruska ekonomija, vrijedno 1,8 biliona američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.

No utjecaj na rusku ekonomiju je velik i još nije posve jasan. Rusija je izbačena sa zapadnih finansijskih tržišta, većina oligarha je pod sankcijama i ima probleme s nabavom neke robe kao što su mikročipovi.

Rusija prošli mjesec nije platila inozemni dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.

Cijene

Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte dosegle su najviše razine od rekordne 2008. godine.

Pokušaji da se smanji ovisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima, ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih.

Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke veleprodajne cijene plina u Europi poletjele su u nebo.

Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.

Rast

Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetska ekonomija rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u aprilu od 3,6 posto, prognoze u januaru od 4,4 posto i prognoze u oktobru od 4,9 posto.

Po vjerojatnom alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Evropi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama iduće godine gotovo da i neće biti.

Zapadno oružje

SAD je dao oko 9,1 milijardi američkih dolara sigurnosne pomoći Ukrajini od 24. februara, uključujući protuzračne sustave Stinger, protuoklopne sisteme Javelin, haubice od 155 mm i zaštitnu opremu za slučaj napada hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem.

Drugi najveći donator je Velika Britanija koja je dala vojnu pomoć u iznosu od 2,3 milijarde funti. Evropska unija dala je Ukrajini 2,5 milijardi eura sigurnosne pomoći.