Vijesti

Šta je potrebno uraditi kako bi izborni proces bio transparentniji? Stručnjaci pojašnjavaju kako se riješiti korupcije

"Paket transparentnosti", kako je nazvan prvi dio izmjena Izbornog zakona nametnutih od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta u julu ove godine imao je za cilj unaprijediti integritet izbornog procesa i stvoriti uslove za transparentnije i fer izbore. Koliko se u tome uspjelo i šta je potrebno uraditi kako bi izborni proces bio transparentniji?

I ovaj kao i prethodne izborne cikluse pratile su nepravilnosti. Zabilježeni su slučajevi pokušaja tzv. porodičnog glasanja, glasanja uime druge ili za više osoba. Najslabija karika i dalje su birački odbori i brojne su pritužbe na brojanje glasova. 

U Koaliciji "Pod lupom" ipak smatraju da je izborni ciklus unaprijeđen jer su tumačenja samog Izbornog zakona proširena i omogućavaju kažnjavanje političkih subjekata ili lica koja su učestvovala u povredama Izbornog zakona.

Srđan Ostojić ispred Koalicija "Pod lupom" smatra da je ove godine CIK imao neke nove odluke:

"Primarno dio koji se odnosi na trgovanje mjestima u biračkim odborima pa smo po prvi put imali neke odluke CIK-a koje su se odnosile na to, tako da je to definitivno korak naprijed. Imali smo promjenu procedure koja se odnosi na okretanje glasačke kabine, izdavanje glasačkih listića i nečitanje imena i prezimena glasača.", kazao je on za BHRT, te dodao:

"Mogli bi za početak imati tu elektronsku identifikaciju birača pri dolasku na biračko mjesto što bi smanjilo izborne nepravilnosti i mahinacije kada je u pitanju glasanje uime drugih osoba i pokušaj glasanja za više lica itd. Naši posmatrači lakše bi pratili cjelokupni proces", kazao je Ostojić.

U Transparency International BiH smatraju da izmjene nisu značajnije doprinijele unapređenju izbornog ciklusa. Najznačajnije promjene odnose se na visinu kazni koje mogu da se izreknu i pokušaj da se sankcionišu zloupotrebe javnih resursa i biračkih odbora, a i dalje su se najveće nepravilnosti odnosile upravo na rad biračkih odbora.

Damjan Ožegović, iz Transparency International BiH je kazao kako ni same te nametnute izmjene Izbornog zakona nisu tretirale ona najbitnija pitanja poput izbora članova biračkih odbora, ili možda ono što su neki raniji prijedlozi profesionalizacija biračkih odbora.

"Što se tiče samih visina kazni, one možda jesu donekle preduprijedile neke nepravilnosti ali onaj najsporniji dio, odnosno zloupotreba javnih resursa, taj dio je ostao neizmijenjen što se tiče samih funkcionera koji su obilato zloupotrebljavali resurse kojima raspolažu.", kazao je.

Za izbore u kojima bi se smanjile izborne nepravilnosti značajno bi bilo uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

Politički analitičar Drago Vuković smatra da je transparentnije izbore moguće imati samo kroz Izborni zakon koji eliminiše bilo koju varijantu korupcije i kriminala i obezbjeđuje predstavljanje svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.

"Za mene su važne suštinske izmjene, a to znači one koje su nametnute u noći kada su završeni izbori. Mi dakle moramo imati Izborni zakon koji obezbjeđuje adekvatno predstavljanje svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini", napominje Vuković.

I za ove izbore karakterističan je veliki broj nevažećih glasačkih listića i taj broj u odnosu na izbore 2018. nije se značajno promijenio. Na osnovu do sada prebrojanih, nevažećih je 467.000 i u zavisnosti od nivoa vlasti kreće se 6-8%. U zemljama Evropske unije, poređenja radi, taj broj je oko 2%.