Zdravlje

Studija sugerira da bi izbjegavanje večere moglo biti ključ dugovječnosti

Otkako je Clive McCay objavio svoju studiju iz 1935. godine koja je pokazala da miševi sa strogo ograničenom prehranom žive 33 posto duže, mnogi su se pitali može li ograničenje kalorija produžiti i ljudski životni vijek.

Postavlja se zanimljivo filozofsko pitanje: biste li zamijenili radost uživanja u hrani za duži život?

Postoji nekoliko razloga zašto neki kažu da bi ova vrsta kalorijskog ograničenja mogla djelovati na produženje ljudskog životnog vijeka. Prvo, veće životinje obično žive duže od manjih jer imaju sporiji metabolizam. Drugo, nagađa se da ograničenje kalorija smanjuje štetu od slobodnih radikala u tijelu, usporavajući proces starenja.

Nova studija koju je proveo Univerzitet Southwestern na miševima otkrila je da ograničenje kalorija produžava dugovječnost. Međutim, intrigantan dio je da je ova studija pokazala da doba dana u kojem su miševi hranjeni ima veliki utjecaj na njihov životni vijek.

Istraživači su otkrili da je ograničavanje kalorija za 30 do 40 posto produžilo njihovu dugovječnost za 10 posto. Ali miševi koji su hranjeni restriktivnom prehranom i bili aktivni noću živjeli su 35 posto duže od onih koji su jeli što god su htjeli kad god su htjeli.

Kada bi ova vrsta prehrane bila prilagođena ljudskim biološkim ritmovima, jeli bismo niskokalorične obroke tokom dana. Dakle, ako ste tip koji preferira doručak ispred večere, možda biste mogli živjeti duže. Ako pak preferirate večeru od četiri slijeda, možda će vam biti teško prilagoditi se drukčijem ritmu.

Ako se utvrdi da prehrana kod ljudi djeluje na isti način kao i kod miševa, doba dana u kojem jedemo postat će gotovo jednako važno kao i ono što jedemo. To bi također moglo dovesti do promjene vremena kada se budimo i odlazimo na spavanje.

"Prilično je jasno da je vrijeme jedenja važno kako biste izvukli maksimum prednosti s ograničavanjem kalorija", rekao je dr. sc. Joseph Takahashi, jedan od vodećih istraživača u studiji.