Muškarci, žene i djeca se podjednako često inficiraju koronavirusom. Ali posljedice se razlikuju ovisno o spolu i starosti. I prethodna oboljenja imaju određenu ulogu. Koronavirus će se narednih sedmica i mjeseci širiti. Malo toga će se promijeniti i kada postane toplije i kada prođe klasičan period gripe, kaže Christian Dosten, glavni virusolog berlinske klinike Charite, a prenosi Deutsche Welle.
Doduše, infekcija će kod većine inficiranih imati blag tok. Tako će većina ljudi najesen, kada se očekuje sljedeći val prehlada, već imati antitijela protiv SARS-CoV-2.
Zašto se posebno moraju zaštititi stariji ljudi?
Najugroženiji će i dalje biti stariji ljudi, kod kojih stopa smrtnosti od 65. godine naviše eksponencijalno raste. U Kini je, naprimjer, stopa smrtnosti među inficiranima starim do 40 godina – 0,2 posto, između 70 i 79 godina – 8 posto, a među starijima od 80 godina – 14,8 posto.
Zato bi sljedeće sedmice trebalo povesti računa, prije svega, o zaštiti starijih ljudi, posebno onih koji su već oboljeli, ili su bili oboljeli, od nekih drugih bolesti. Ta rizična grupa bi trebala izbjegavati velike skupove, koncerte i slično.
Većina umrlih od virusa je već prije inficiranja imala neku dijagnozu hronične bolesti. Prema analizi koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela u Kini, ugroženi su prije svega stariji ljudi s bolestima srca i krvnih sudova, dijabetesom, visokim krvnim pritiskom, hroničnim oboljenjima dišnim puteva i rakom.
Zašto su muškarci ugroženiji od žena?
Prema navodima WHO, muškarci mnogo češće obolijevaju od SARS-CoV-virusa nego žene. Stopa smrtnosti u Kini je među muškarcima sredinom februara bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slična raspodjela je postojala još 2003. Kada je izbio SARS u Hong Kongu. Pa i sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.
Imunološki sistem žena je otporniji. Za to je odgovoran, prije svega, hormon estrogen koji podstiče rad imuniteta i snažno se bori protiv izazivača bolesti. Muški testosteron, za razliku od njega, blokira imunitet.
Osim toga, postoje i „genetski razlozi“, kako je to za DW rekao molekularni biolog Thomas Pitschmann. On kaže da su „imunorelevantni geni“, „naprimjer oni koji su odgovorni za otkrivanje izazivača bolesti, kodirani na X-kromozomu“. Pošto žene imaju dva X-kromozoma a muškarci samo jedan, tu je prednost na strani žena.
Pored genetskih predispozicija, bitan je i način života. Muškarci često žive nezdravije od žena. U Kini puši oko 52 posto svih muškaraca, dok ni tri posto žena – ne puši. A pluća narušena pušenjem su osjetljivija na virus.
Zašto su djeca manje ugrožena?
Naravno da se i djeca mogu zaraziti, ali ona ne obolijevaju i ispoljavaju samo slabe simptome. Još nije tačno objašnjeno zašto je to tako. Medicina smatra da kod djece djeluje takozvani urođeni „nespecifični sistem“.
Zaštita od prvih izazivača bolesti se dobija već u fazi fetusa, a kada se dijete rodi, sa majčinim mlijekom. U urođenu zaštitu organizma spadaju i ćelije koje napadaju izazivače bolesti koji u tijelo dospijevaju putem sluznice ili kože.
Ova „pasivna imunizacija“ je obično dovoljna za period dok se imunitet djeteta ne uspostavi u punoj mjeri. A to se dešava do 10. godine života. A i nakon toga imunitet čitavog života ostaje sposoban da uči kako da se bori protiv drugih izazivača bolesti.
