Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bilo je jasno da će, s vremenom, hrvatsku kunu zamijeniti euro. Prema sadašnjim planovima to bi se trebalo dogoditi početkom 2023. godine, pa je sada, godinu i po prije tog roka, pravo vrijeme da se odaberu motivi koji će Hrvatsku predstavljati na kovanicama europske valute.
Hrvatska je odlučila da će odati počast velikom naučniku i izumitelju koji je svojim radom omogućio velik dio tehnologije 20. vijeka, a rođen je u ličkom mjestu Smiljanu 1856. godine
No, o pravom odnosu Hrvatske prema Nikoli Tesli najbolje govori čuvena anegdota o posjeti velikog naučnika Zagrebu. Tesla je u Zagreb stigao 1892. godine na poziv gradonačelnika Milana Amruša.
Tesla je iz New Yorka preko Pariza stigao do Zagreba, odakle će putovanje nastaviti prema Budimpešti i Beogradu. Na poziv Milana Amruša, boravak u Zagrebu iskoristio je za obraćanje gradskim vijećnicima, da im razloži sve prednosti elektrifikacije, piše Telegram.hr.
Tesla je opširan, ali konkretan; objašnjava financijske performanse električnih centrala (godišnji profit od 6-8 posto), prednost izmjenične struje, način funkcioniranja tramwaya, razinu potrebne investicije i političko-društvenu važnost uvođenja električne rasvjete. Preporučuje dva mlada zemljaka, “dva genijalna tehničara”, kaže, koji bi mogli pomoći nabaviti mašineriju i lansirati cijelu stvar, i nudi vlastite konzultantske usluge, bez naknade, da netko ne prevari Grad po pitanju nabavne cijene.
Nikola Tesla, tada 35-godišnji američki izumitelj s laboratorijem koji je zauzimao čitav kat jedne zgrade na njujorškoj 5. aveniji, vlasnik niza unosnih patenata i obećavajućih nacrta, sanjar i manijak koji će se kroz godinu-dvije početi družiti s Markom Twainom, raditi na brodu s bežičnim upravljanjem i sanjati o bežičnoj struji i komunikaciji, 1892. godine Gradu Zagrebu nudio je besplatnu pomoć za projekt uvođenja gradske struje.
No, do projekta nikada nije došlo. Zagreb nije prihvatio Teslinu ponudu da bude jedan od električnih pionira svijeta, pa je tako umjesto da uvede struju 1892. godine to uradio 1907. godine. Zapravo tadašnja Hrvatska i grad Zagreb su "prodali" Teslu za sitne pare. Naime, devetnaest godina prije Teslinog izlaganja, gradski tajkuni poput Pongratza i Pristera osnovali su Zagrebačko plinarsko društvo, otkupivši 1873. godine unosan plinski posao od Augsburškog plinarskog društva, bez naročite neizvjesnosti po pitanju poslovanja: ugovori s gradom garantirali su solidan godišnji dohodak, decenijama.
U sklopu tog javno-privatnog partnerstva, svojim su preskupim plinom punili sve gradske lampe, njih nekoliko stotina. Bilo je dakle novca, ali tu nije bilo mjesta za Teslu koji je svoje usluge nudio besplatno.
Danas, 129 godina poslije ta ista Hrvatska koja je Nikolu Teslu zbog sitne love odbila, sada će na sitnu lovu staviti njegovo lice.
