INDONEZIJA

Vulkan Ruang eruptira danima. Evo šta bi to moglo značiti za vrijeme i klimu

Kada je planina Ruang u Indoneziji prošle sedmice pretrpjela višestruke eksplozivne erupcije, vulkanski gasovi su bačeni toliko visoko da su dosegli drugi sloj atmosfere, desetine hiljada stopa iznad zemlje.

Ruangove erupcije izbacile su ogromni oblak pepela i poslale neke vulkanske gasove na više od 65.000 stopa u vazduh, prema satelitskim procjenama – oko 25.000 stopa više nego što obično leti komercijalni avion.

Potencijalni uticaji erupcije na vremenske prilike i klimu počinju da dolaze u fokus, iako opasnost koju predstavlja vulkan i dalje traje, a evakuacije se nastavljaju.

Moguće je da vulkani imaju kratkoročni uticaj na klimu – uključujući globalno hlađenje – zbog gasova koje ubrizgavaju visoko u gornju atmosferu. Ali utjecaj planine Ruang na klimu vjerovatno će biti minimalan, kaže Greg Huey, predsjedavajući Škole za nauke o Zemlji i atmosferi Georgia Tech-a.

A na svakodnevne vremenske uslove u blizini planine Ruang – stvari kao što su temperatura, oblaci i kiša – vjerovatno neće dugo utjecati vulkan, rekao je Huey za CNN.

Planina Ruang, 2.400 stopa (725 metara) stratovulkan na ostrvu Ruang u indonezijskoj provinciji Sjeverni Sulavesi, eruptirao je najmanje sedam puta od utorka navečer, saopštila je vulkanološka agencija te zemlje. Stratovulkani mogu proizvesti eksplozivne erupcije jer njihov konusni oblik omogućava nakupljanje plina, tvrde vulkanolozi.

Vulkanski pepeo je obično mješavina zgnječenih čvrstih tvari – uključujući stijene, minerale i staklo – i plinova, kao što su vodena para, ugljični dioksid i sumpor dioksid, navodi NASA.

Zdrobljene čvrste materije stvaraju mnogo statičkog elektriciteta unutar perja pepela dok se udaraju jedna u drugu, što rezultira intenzivnim prikazom rasvjete, kaže Huey.

"Sam pepeo je kratkotrajan u atmosferi jer je težak, velik i ima tendenciju da se brzo taloži", rekao je Huey za CNN. To su plinovi koji su u stanju da dosegnu mnogo više u atmosferi.

Gusti pepeo u blizini površine stvara opasan kvalitet zraka i uzrokuje privremeni efekat hlađenja jer blokira sunčevu svjetlost koja zagrijava. Kada aktivna erupcija prestane, pepeo počinje da se taloži.

Ali pepeo koji dospije do zemlje lako se može vratiti u vazduh uz pomoć vjetrova. Kapljice vode se često drže pepela u vazduhu i formiraju olujne oblake koji mogu da istovare kišu ili proizvedu dodatne munje.

Ova fotografija u prilogu koju je snimio i objavio Centar za vulkanologiju i ublažavanje geoloških opasnosti 17. aprila 2024. prikazuje planinu Ruang kako izbacuje vruću lavu i dim kako se vidi iz Sitaroa, Sjeverni Sulavesi. Vulkan je eruptirao nekoliko puta u najudaljenijem regionu Indonezije tokom noći 17. aprila, primoravši stotine ljudi da budu evakuisani nakon što je izbacio lavu i stub dima više od kilometra u nebo.

Planina Ruang izbacila je lavu i pepeo 17. aprila, gledano iz Sitaroa, Sjeverni Sulavesi. To je takođe izazvalo munje u oblaku pepela -- uobičajeni fenomen u snažnim erupcijama vulkana.

Neki gasovi iz erupcija planine Ruang popeli su se toliko visoko da su udarili u stratosferu, drugi sloj Zemljine atmosfere. Nalazi se odmah iznad troposfere, gdje se odvija sav život i vrijeme.

Stratosfera je veoma suho mjesto i u nju se obično filtriraju samo gasovi sa dugim životnim vijekom – koji obuhvata decenije – prema Hueyju. Vulkanska erupcija je u suštini jedini prirodni način da kratkotrajni – manje od nekoliko godina – gasovi poput sumpor-dioksida i vodene pare dođu u stratosferu.

Jednom u stratosferi, sumpor dioksid i vodena para se kombinuju i formiraju aerosole sumporne kiseline koji stvaraju sloj maglovitih kapljica, navodi UCAR . Ove kapljice se šire daleko od svoje tačke ulaska i ostaju u stratosferi do tri godine, reflektujući sunčevu svjetlost natrag u svemir i uzrokujući hlađenje globalnih temperatura.

Ali efekat hlađenja traje duže ako više gasa dospe u stratosferu.

Godine 1991. Mount Pinatubo – još jedan stratovulkan – eruptirao je na Filipinima i proizveo najveći ikada izmjeren oblak sumpor-dioksida. Erupcija je izlila preko 17 miliona tona gasa u atmosferu i dovela do globalnog pada temperature od oko 0,5 stepeni Celzijusa koje je trajalo oko godinu dana, prema Geološkom zavodu Sjedinjenih Država.

Za usporedbu, satelitski instrumenti procjenjuju da je planina Ruang do sada izbacila oko 300.000 tona sumpor-dioksida , iako je nejasno koliko je tog oblaka dospjelo u stratosferu. Iako je taj iznos sam po sebi prilično ogroman, prema Hueyju je daleko ispod najekstremnijeg slučaja.

Erupcija veličine planine Pinatubo 1991. godine sigurno bi mogla ohladiti planetu na nekoliko godina, iako ne bi mogla izbrisati trenutne klimatske probleme na Zemlji uzrokovane zagađenjem koje zagrijava planetu, a donijela bi se po cijenu ogromne štete na život i imovinu.