Svijet

NATO se priprema za rat kakav svijet još nije vidio

Otprilike 150 NATO stručnjaka za kibernetičku sigurnost okupilo se u neupečatljivoj zgradi u srcu snijegom prekrivenog glavnog grada Estonije kako bi se pripremili za kibernetički rat.

To je scenarij koji je postao stvaran za države članice NATO-a i njihove saveznike nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Sukob je prisilio Ukrajinu da se brani i od raketnih napada i od stalnih napora ruskih hakera. Oni namjeravaju ugasiti svjetla i otežati život svojim opkoljenim susjedima, piše Politico.

NATO: Kako pomoći Ukrajini?

“Dodana je razina ozbiljnosti. Postalo je sasvim očito da se te stvari događaju u stvarnosti,” rekao je pukovnik Bernd Hansen.

On je voditelj podružnice za kibernetički prostor pri NATO savezničkoj komandi za transformaciju, o utjecaju sukoba u Ukrajini.

Kibernetičke snage NATO-a pomno su promatrale rat u Ukrajini. Željele su pronaći načine pomoći Ukrajini i kako bi shvatile kako Rusiji i drugim protivnicima otežati hakiranje infrastrukture u članicama NATO-a i njihovim saveznicima.

Sukob je ubrzao godišnje vježbe NATO-ove kibernetičke koalicije. U njoj više od 40 država članica, saveznika i drugih organizacija radi zajedno.

Planiraju kako odgovoriti na simulirane kibernetičke napade na kritične infrastrukture poput električnih mreža i brodova i oporaviti se od njih.

Vježba je obuhvatila cijeli svijet, s gotovo 1000 cyber profesionalaca. Oni su sudjelovali na daljinu iz svojih matičnih zemalja, prenosi Net.hr.

Svijet nikada nije iskusio sveobuhvatni kibernetički rat koji se koristi za isti razorni učinak kao i fizički napad. To su napadi poput isključivanja kritičnih usluga kao što su struja i voda te sprečavanja ponovnog uspostavljanja.

Situacija na rubu

Situacija u Ukrajini je, međutim, na rubu. NATO je namjerno bio dvosmislen oko toga koja bi razina kibernetičkog napada bila potrebna da članice odgovore ili silom ili vlastitim razornim kibernetičkim napadima.

Ove godine službenici za kibernetičku sigurnost i tehnički stručnjaci došli su u wsatonski Tallinn iz Evrope, Sjedinjenih Amričkih Država i čak iz Japana.

Oni su dogovorili na kibernetičke napade na izmišljeni otok Icebergen, smješten negdje između Islanda i Norveške.

Hakeri su 28. novembra pokrenuli digitalni napad na izmišljeni otok u pokušaju krađe obavještajnih podataka i intelektualnog vlasništva, ometanja vladinih službi i prekida rada električne mreže.

SAD je predvodio zračnu komandu i kontrolu u vježbi, Eumunija je vodila razvoj priče. Ujedinjeno Kraljevstvo je preuzelo kontrolu na zemlji. Poljska je bila zadužena za snage za specijalne operacije.

Rezultati su bili strogo čuvana tajna zbog sigurnosnih i obavještajnih razloga.

Ipak, pukovnik američke mornarice Charles Elliott, direktor vježbe, rekao je novinarima da niko nije podbacio. Odbio je dati više detalja o tome koje su slabosti pronađene.

Rat u Ukrajini ubrizgao je novu hitnost u pitanja o tome kako bi NATO odgovorio na kibernetički napad na državu članicu dovoljno veliku da se pozove na članak 5. Taj članak napad na bilo koju državu članicu označava kao napad na sve.

Vlada Albanije razmatrala je zahtjev za njegovu upotrebu ranije ove godine nakon opsežnog napada Irana na mreže u zemlji.

Poteškoće u držanju hakera vani čine još važnijim vježbanje kako odgovoriti nakon što se infiltriraju u mreže, kažu zvaničnici.

"Cyber je općenito još uvijek područje za koje smatram da više favorizira napadača nego branitelja. Nadam se da ćemo uspjeti promijeniti dinamiku, ali još nismo sasvim tamo", smatra David Cattler, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obavještajne poslove i sigurnost.