Entitetska ministarstva i druge zdravstvene institucije nisu mogle Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) dostaviti spisak laboratorijskih kapaciteta ustanova koje su verifikovane za PCR nekomercijalno testiranje na COVID-19, kao ni koliko su ovi kapaciteti povećani od marta kada je počela pandemija koronavirusa. Krovne institucije su obrazložile kako nemaju zbirne podatke dok sa lokalnog nivoa nisu svi odgovorili na upite BIRN-a BiH. Analiza dostupnih podataka o broju dnevnih testiranja i nabavki PCR uređaja pokazuje da su kapaciteti povećani, ali teško da mogu dostići nivo preporučenih masovnih testiranja.
Dok tvrde da se u entitetima provodi dovoljan broj testiranja i da su kapaciteti za testiranje na koronavirus dovoljni, dva entitetska ministarstva zdravstva nisu BIRN-u BiH dostavila precizne podatke o laboratorijskim kapacitetima zdravstvenih ustanova koje su verifikovane za PCR nekomercijalna testiranja na koronavirus niti nakon nekoliko ponovljenih upita, dok su iz zavoda za javno zdravstvo naveli da nisu nadležni da odgovore na pitanja o broju i mogućnosti za testiranje.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva poručili su da se za podatke o laboratorijskim kapacitetima potrebno obratiti “izravno zdravstvenim ustanovama”, dok je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske na isto pitanje odgovorilo “da je zadovoljno raspoloživim laboratorijskim kapacitetima” ne precizirajući o kakvim je kapacitetima riječ. Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske su odgovorili da nisu nadležni za ovo pitanje.
Podaci koje je prikupio BIRN BiH, koristeći se otvorenim izvorima podataka o broju testiranja i odgovorima nekih zdravstvenih institucija, pokazuju da povećanje kapaciteta za testiranje od marta do danas i dalje ne omogućava masovno testiranje u BiH.
Krajem juna ove godine, Ujedinjene nacije i Svjetska zdravstvena organizacija u BiH su kroz saopštenje izrazile zabrinutost izvještajima bh. zdravstvenih ustanova o dostizanju kapaciteta usljed rasta broja COVID-19 slučajeva. Smatrali su da je potrebno povećati kapacitete za testiranje i praćenje kontakata, obezbijediti angažman dodatnog medicinskog osoblja i osigurati adekvatne medicinske zalihe.
Domaći rukovodioci zdravstvenih institucija od početka pandemije tvrde da se poštuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, ali brojevi o broju testiranih ne pokazuju višestruko veći broj testiranja u odnosu na vrijeme kada su preporuke o povećanju izdane.
U Federalnom ministarstvu zdravstva tvrde da se kapaciteti “svakodnevno mijenjaju i povećavaju” dok u isto vrijeme navode da bi se za tačne podatke o broju testova koje je moguće uraditi dnevno u Federaciji trebalo obratiti svakoj zdravstvenoj ustanovi pojedinačno. Podsjećaju na dopis ministra Vjekoslava Mandića upućenog svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za zdravstvo sa naredbom “da obavijeste privatne laboratorije koje imaju uslove za PCR testiranje da se obrate Federalnom ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za izdavanje rješenja za obavljanje istih”.
“Postupci verifikacije privatnih laboratorija su u toku. Do sada je vršena nabavka PCR uređaja kroz donacije, a i sredstvima zdravstvenih ustanova. Napominjemo da su određene nabavke i sada u toku uz pomoć različitih međunarodnih organizacija”, ističu iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, navodi da bolnica, iako verificirana za dijagnostiku COVID-19, nema RT PCR aparat s otvorenim sistemom pa osoblje bolnice uzorke i dalje šalje na obradu u KCUS-u. Iz bihaćke bolnice su objasnili da posjeduju PCR uređaj sa zatvorenim sistemom koji je vrlo precizan jer ljudski faktor ne utiče na rezultat. Za zatvoreni sistem koristi se samo jedna vrsta testova koji su skupi. Aparat otvorenog tipa omogućuje da se za testiranje koriste PCR kitovi različitih proizvođača, objasnili su iz bolnice.
“Imamo RT PCR aparat koji je zatvoreni sistem i ima mogućnost da uradi dvije analize u vremenskom periodu od jednog sata. Trenutni dnevni kapacitet kojeg možemo proslijediti u KCUS-u je 50 uzoraka, a na temelju njihove obavijesti. U narednom periodu očekujemo donaciju uređaja i testova”, nada se Havić.
Donaciju u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać čekaju već pet mjeseci, a nakon što su Federalnom ministarstvu zdravstva, na njihov zahtjev, dostavili spisak bolničkih potreba u borbi protiv koronavirusa.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva za BIRN BiH objašnjavaju da ministarstvo do sada “nije raspolagalo finansijskim sredstvima za nabavku medicinske i zaštitne opreme, a nije uticalo ni na realizaciju nabavki od strane drugih institucija i organizacija”.
“Podaci su traženi na zahtjev državnih organa i drugih institucija koje su sudjelovale u nabavci medicinske opreme. Bolnica u Bihaću posjeduje PCR uređaj tzv. zatvorenog tipa što istina predstavlja određeni problem vezano za nabavku testova za navedeni uređaj, ali u isto vrijeme ne znači da ne može nabavljati testove”, odgovor je Federalnog ministarstva zdravstva.
Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, kratko je rekao da ni Zavod nije uključen u nabavku PCR uređaja, ali da su na početku pandemije sugerisali Federalnom štabu civilne zaštite da je za određene zdravstvene ustanove potrebno nabaviti PCR uređaje kako bi se povećali kapaciteti za testiranje.
Sagovornici BIRN-a BiH iz verifikovanih laboratorija za testiranje na koronavirus u Federaciji BiH kažu da se povećanje laboratorijskih kapaciteta u ovom entitetu uglavnom planira iz donacija međunarodnih organizacija poput UNDP-a.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nabavio je sredstvima Vlade Republike Srpske četiri PCR aparata: dva za Institut, a po jedan za bolnice u Bijeljini i Foči.
Vlada Brčko distrikta BiH nedavno je otvorila laboratoriju u kojoj je trenutno moguće maksimalno dnevno testirati 40 PCR uzoraka. Anđa Nikolić, voditeljica Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta BiH, potvrdila je za BIRN BiH da su u budžetu planirani troškovi dodatnog zapošljavanja stručnog osoblja i proširenja postojećih laboratorijskih kapaciteta. Do početka rada laboratorije, testiranje u Brčko distriktu BiH vršio je Zdravstveni centar Brčko koji će od sada analizirati uzorke ležećih pacijenata, a tokom vikenda i ostalog stanovništva.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH do 23. augusta ove godine, na koronavirus je testirano 173.590 osoba. Od tog broja, njih 17.918 je pozitivno.
Testiranje i analiza dobijenih rezultata na koronavirus neophodna je u određivanju državne stope pozitivnosti od koje ovisi da li će mjere u borbi protiv pandemije biti pooštrene ili olakšane.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje popuštanje mjera samo u slučaju da država 14 dana neprekidno ima stopu pozitivnosti ispod pet posto.
Prema izračunu iz dostupnih zvaničnih podataka o ukupnom broju testiranja, jer se u BiH objavljuju podaci o stopi pozitivnosti, 20. augusta tekuće godine stopa pozitivnosti bila je 4,43 posto, 21. augusta 5,15 posto, 22. augusta 4,63 posto, a 23. augusta 6,52 posto.
Preporuka Koronavirus resursnog centra (CRC) pri Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins je da države programe testiranja prilagode epidemiološkoj situaciji, a ne broju stanovništva. Njihovi statistički podaci za Evropu svjedoče da na 100.000 stanovnika Švedska u prosjeku dnevno obavlja 44 testiranja na koronavirus, Francuska 17, Turska 46, Grčka 44, Norveška 60, Njemačka 75, Italija 49, Island 134, Estonija 59, Španija 80.
CRC je navedene podatke dobio analizirajući dnevni prosjek testiranja od početka testiranja do danas. Statističkih podataka za zemlje Balkana o testiranju na 100.000 ljudi na stranici nema. Prema zvanično objavljenim podacima o testiranju, u BiH je od 20. do 23. augusta obavljano 45 testiranja na 100.000 stanovnika.
U Federalnom ministarstvu zdravstva uvjereni su da Federacija BiH od početka pandemije COVID-19 ima dovoljne količine testova koji su nabavljani od proizvođača koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, a najveća količina je iz Južne Koreje.
“Trenutno se ne planira nova nabavka testova. Federacija BiH je iz budžetskih sredstava nabavila 170.000 testova. Dodatne količine su osigurane iz donacija. Očekujemo dopunske donacije, a zdravstvene ustanove također planiraju nabavke iz svojih sredstava”, kažu iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Opća bolnica Tešanj nije zadovoljna raspodjelom testova i ostale medicinske opreme.
“Do sada smo sav potrošni materijal kupovali, a još uvijek nismo dobili neku značajniju pomoć države. Testove smo posudili iz donacije koju je dobila Kantonalna bolnica Zenica. Trenutno imamo minimalan broj testova. Uz neravnomjernu raspodjelu donacija testova i potrošnog materijala, nemamo ni dovoljno osoblja, a ni informatizacija zdravstvenog sistema nije završena”, ogorčeni su iz Opće bolnice Tešanj.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, zajedno sa bolnicama u Bijeljini i Foči, raspolaže sa oko 12.000 testova. Najavljena je nabavka dodatne količine od oko 20.000 testova. Testovi su porijeklom iz Njemačke, Engleske, Južne Koreje i Kine.
(Nikoleta Milašević-Dobrača za Detektor.ba)
