Entitetska i kantonalna ministarstva zdravstva različito su odgovorila na upit BIRN-a BiH da li su pokrenuli ili učestvovali u usvajanju dugoročnih strateških dokumenata, piše Detektor.ba.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva ističu da je namjera novih propisa u oblasti strateškog planiranja da se ne proizvode brojni strateški dokumenti, već da se na osnovu razvojnog dokumenta, a kroz programe rada institucija za period od tri godine vrši daljnje planiranje i operacionalizacija ciljeva i mjera. Ali su iz Ministarstva također potvrdili da je trenutno na snazi krovni strateški dokument u oblasti zdravstva u Federaciji, Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji BiH za razdoblje od 2008. do 2018. godine, uz napomenu da je period važenja dokumenta produžen do kraja 2020. godine.
“Nakon usvajanja Strateškog plana razvoja Federacije BiH za period 2021– 2027. godina, Vlada Federacije BiH će odlučivati o potrebnim strateškim dokumentima za pojedine sektore”, naglašavaju iz Federalnog ministarstva zdravstva.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske konstatuju da “većina zemalja nije donosila dugoročne strateške dokumente niti se upuštala u dugoročna predviđanja imajući u vidu da se radi o novom oboljenju izazvanom novim virusom i da upravljanje takvom krizom podrazumijeva praćenje epidemiološke situacije koja se mijenja i prikupljanje činjenica koje imaju stručno i naučno utemeljenje”.
Ali primjeri brojnih zemalja Evropske unije pokazuju da zemlje članice od početka pandemije prave dokumente predviđanja na osnovu kojih prave svoje planove.
Vlada Tuzlanskog kantona pozvala je Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona da sačini Strategiju razvoja zdravstva Tuzlanskog kantona koja bi predstavljala dugoročan strateški dokument. U izradi strategije učestvuju predstavnici Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona, Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, te zdravstvenih ustanova različitih nivoa pružanja zdravstvene zaštite.
Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dajana Čolić predložit će da se u strategiji predvidi i jačanje kapaciteta u svim zdravstvenim ustanovama na području ovog kantona.
“Kada se kaže ‘jačanje kapaciteta’ misli se na potrebu jačanja higijensko-epidemioloških službi u zdravstvenim ustanovama, kadrovskog jačanja epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona kao i na potrebu redefinisanja potrebnih količina zaštitne i druge medicinske opreme u smislu trenutnih potreba za istim. Smatramo da nijedan strateški dokument nije mogao predvidjeti pojavu oboljenja koje ima ovako dramatične epidemiološke karakteristike na svjetskom nivou”, ocjenjuje Čolić.
U Unsko-sanskom kantonu dugoročna strategija “nije tražena u tom obliku, ali jeste tražena informacija o učinjenom”, potvrdili su iz kabineta ministrice zdravstva i socijalne politike Nermine Ćemalović.
“Ukoliko Vlada Unsko-sanskog kantona zaduži više ministarstava za izradu strateškog dokumenta, svakako da ćemo dati doprinos u dijelu zdravstvene djelatnosti.”
Ni Vlada Kantona Sarajevo nije do sada zatražila od Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo izdradu strategije u kojoj se analiziraju, predviđaju i sugerišu mjere tokom i nakon pandemije koronavirusa, a koja uključuju osvrt na ekonomski uticaj pandemije u oblasti zdravstva. Iz Ministarstva zdravstva su naveli da je za njih dovoljna zakonska legislativa i da je trenutno u provedbi Akcioni plan realizacije zaključaka Skupštine Kantona Sarajevo od 25. augusta 2020. godine koji je izradio Krizni štab i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, a usvojila Vlada Kantona Sarajevo.
“Dakle, imamo sasvim dovoljno dokumenata i legislative, a druga krajnost je prenormiranje koje nije dobro za rad bilo koje uprave i administracije”, jasni su u Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo.
Analiza BIRN-a BiH pokazuje da ni u Goraždu nisu radili na izradi dugoročnog strateškog dokumenta “zbog povećanog obima posla”.
Svi planovi zavise od novca
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, i Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, uz neophodnost usvajanja strateških dokumenata upozoravaju i na važnost njihove adekvatne primjene.
“Upravo zbog zakašnjele reakcije sa donošenjem mjera, prije svega u FBiH, ekonomski pokazatelji su gori nego što je očekivano. S obzirom na prvu zakašnjelu reakciju očekivano je kašnjenje i u donošenju narednih mjera, dokumenata i provedbi aktivnosti što može znatno usporiti budući ekonomski oporavak. Ipak, bez obzira na kašnjenja u donošenju dokumenata, ti dokumenti neće značiti puno ukoliko neće biti praktično provedivi prema svim onim kategorijama gdje je pomoć neophodna”, zaključuje Hadžić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da kada epidemiolozi zabranjuju nešto, treba vidjeti koliko to košta.
“Zato se ponekad trebamo zapitati da li je nešto potrebno zabraniti ili samo modificirati kontakte između klijenta i onih koji pružaju usluge. Nisam vidio da se iko ozbiljno bavi ekonomijom u ovoj zemlji. Molim vas, formirajte ekonomske ili privredne krizne štabove koji će raditi paralelno sa zdravstvenim kriznim štabovima. Bez toga nema oporavka privrede i nema života u budućnosti”, apeluje Pavlović.
Evropska komisija predložila je već u maju tekuće godine glavni plan oporavka za Evropu zasnovan na iskorištavanju punog potencijala budžeta EU kako bi pomogla u sanaciji ekonomske i socijalne štete koju je donijela pandemija koronavirusa, pokrenula oporavak Evrope i zaštitila i stvorila radna mjesta. Dva mjeseca kasnije zvaničnici EU usaglasili su izradu plana oporavka i višegodišnji finansijski okvir za period 2021–2027. godina.
Slične strateške dokumente usvojile su i Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države (SAD).
Pozivajući se na sastanak sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem i predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem, iz Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, za BIRN BiH istaknuto je da je tokom spomenutog sastanka dogovorena izrada harmoniziranog dvogodišnjeg Programa oporavka i očekuju završetak programa socio-ekonomskih reformi za naredne dvije godine, koji je usvojen od svih nivoa vlasti, ali koji je potrebno prilagoditi situaciji uzrokovanoj panedmijom koronavirusa.
Kada bi se finalizacija oba programa mogla očekivati nije precizirano.
“Suština je da mora postojati akcioni plan aktivnih mjera podrške privredi sredstvima koja su za to namijenjena odnosno odobrena kako bi se ekonomija očuvala od daljnjeg ruiniranja. Analizu treba da prave analitičari. Potpuno je jasno da kod nas ne postoji kategorija ljudi koja analizira šta se desilo i šta treba raditi da cijena određenih aktivnosti ne bude ovolika”, tvrdi Pavlović.
Faruk Hadžić mišljenja je da se s izradom strateški važnih dokumenata zakasnilo.
“Na početku najava o dolasku pandemije COVID-19 u BiH i restriktivnim mjerama koje su dovele do zatvaranja ekonomije, progresivni dio struke je na svakodnevnoj osnovi upućivao apele i zahtjeve prema donosiocima odluka da na vrijeme donesu neophodne mjere koje će prije svega pomoći privredi, firmama i radnicima kako bi se očuvala privredna stabilnost.
“Stav progresivnog dijela struke u tom trenutku bio je da je hitnu pomoć bilo potrebno osigurati do kraja marta ove godine kako bi se u znatnoj mjeri smanjio negativni ekonomski uticaj pandemije koronavirusa. Pravovremeno donesenim i finansijski jakim mjerama, privreda bi već dobila neophodni novac kojim bi se održala potrošnja i ne bi došlo do masovnog otpuštanja. Kroz održavanje potrošnje, održala bi se i naplata poreza i doprinosa, te bi pad bio manji nego što je sada slučaj”, analizira Hadžić.
(Ne)postojanje strateških dokumenata
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su na pitanje BIRN-a BiH da li ova institucija učestvuje ili će učestvovati u eventualnoj izradi strateškog dokumenta u kojem se analiziraju, predviđaju i sugerišu mjere tokom i nakon pandemije koronavirusa, a koje uključuju osvrt na uticaj pandemije na ekonomiju države, njezin oporavak, definišu se potrebne količine medicinske opreme za narednu godinu, detaljno se opisuju koraci za popuštanje mjera u borbi protiv koronavirusa, opisuje se rad javnih ustanova, omogućuje se mobilizacija privatnog sektora, analiziraju se primjene dosadašnjih mjera u borbi protiv pandemije, razmatraju rizici i slično, kratko odgovorili: “Ministarstvo civilnih poslova BiH ne raspolaže sa informacijama da je na nivou Vijeća ministara BiH pokrenuta inicijativa za izradu nacionalnog, dugoročnog, strateškog dokumenta ove vrste. U skladu sa zakonom definisanim nadležnostima, Ministarstvo civilnih poslova BiH može pristupiti provođenju aktivnosti na izradi navedenog dokumenta ukoliko bi isti bili usvojeni na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH ili uz prethodno dobijeno pozitivno mišljenje nadležnih entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH.”
Iz Vlade Republike Srpske također su kratko pojasnili da su Vlada i Ministarstvo finansija Republike Srpske pripremili set srednjoročnih mjera putem Garantnog programa Republike Srpske s ciljem podrške bržem oporavku privrede i ublažavanju štetnih posljedica pandemije koronavirusa.
“Nastavit ćemo pratiti kretanje epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, zemljama regiona i svijetu na osnovu čega će po potrebi biti predložene i kreirane nove mjere kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja građana i pomoć oporavku privrede od posljedica pandemije koronavirusa”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, za BIRN BiH objašnjava da je Vlada FBiH usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka za period 2020–2021. godina, te da je u izradi Akcioni plan za implementaciju socio-ekonomskih reformi u BiH za period 2020–2022. godina, ali ne spominje finaliziranje Strateškog plana razvoja Federacije BiH za period 2021–2027. godina s osvrtom na posljedice pandemije koronavirusa čija je izrada najavljena početkom ove godine.
“Ova dva strateška dokumenta sadrže osvrt, analizu stanja, te nude mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u kratkoročnom i srednjoročnom periodu kako bi došlo do ekonomske stabilizacije i oporavka. (…) Pred nama je vrijeme za intenzivnije i kreativnije iznalaženje zakonskih rješenja koja bi nam pomogla za svaku vrstu vanredne situacije koja će se u budućnosti desiti”, poručuje Novalić.
(Nikoleta Milašević-Dobrača za Detektor.ba)
