Zdravlje

Ako se prejedete, nije strašno, ali ako se stalno prejedate, onda je to udar na cijeli organizam

Nova istraživanja pokazuju da nećete naštetiti organizmu ako povremeno pojedete visokokalorični obrok, sve dok to ne postane navika koja će dovesti do viška kilograma i zdravstvenih problema.

Studija objavljena u stručnom časopisu British Journal of Nutrition, navodi da jednokratno prejedanje neznatno povećava količinu masnoća u krvotoku nekoliko sati nakon jela ali ne utječe na nivo glukoze u krvi, piše IFLScience.

Očito je da je stalno prejedanje štetno, ali je malo istraživanja koja su se bavila utjecajem povremenog “pustošenja” frižidera. Zbog toga je tim naučnika odlučio da istraži kako se tijelo nosi sa posljedicama povremenog prejedanja.

Angažirali su grupu volontera kojima su dali da jedu pizzu, bez ograničavanja količine. Za eksperiment se prijavilo 14 ljudi. Svi su bili muškarci uzrasta od 22 do 37 godina. Tokom prvog susreta, učesnici su dobili uputstva da prestanu da jedu kada osjete da su siti.

Na sljedećem susretu su im rekli da jedu sve do trenutka dok doslovno više ne mogu da progutaju nijedan zalogaj.

U prosjeku, ljudi su tom prilikom pojeli dvostruko više kalorija nego na prvom susretu, iako je među ispitanicima značajno varirala količina pojedene hrane.

Naučnici su zatim mjerili nivo glukoze u krvi tokom četiri sata nakon jela. Otkrili su da ona nije bila ništa veća nakon prejedanja i vrijednosti su bile slične onima nakon uobičajenog jela.

Lipidi u krvi poput triglicerida neznatno su se povisili tokom pretjeranog konzumiranja hrane, ali porast nije bio proporcionalan iznosu viška masnoća koje su ispitanici unijeli tokom obroka.

Autori studije također navode da je nivo inzulina u krvi bila 50 posto viša nakon prejedanja, a to objašnjavaju činjenicom da tijelo pokušava da održi nivo glukoze pod kontrolom u trenutku kada se suoči sa tako visokim unosom kalorija.

Sistem organa za varenje otpušta različite hormone kako bi stimulirao otpuštanje inzulina i podstakao osjećaj sitosti i te su se vrijednosti također promijenile nakon prejedanja u odnosu na susret na kom su volonteri umjereno jeli.

"Osnovi problem kod prejedanja je što naše tijelo višak kalorija taloži kao energiju u obliku masti, a to može da doprinese gojaznosti ako se prejedate svakog dana", rekao je supervizor studije profesor James Bats sa Univerziteta Bat.

"Ipak, ova studija pokazuje da zdravi ljudi koji se povremeno prepuste uživanju u visoko kaloričnoj hrani i pojedu veći takav obrok, neće dugoročno imati negativne efekte tog prejedanja niti će izgubiti metaboličku kontrolu", zaključio je profesor.