razgovor za Raport

Dizdar: Jasne su naše ‘crvene linije’ oko Izbornog zakona. Zbog presude ‘Kovačević’ mora se ići i na izmjenu Ustava BiH

Ukoliko govorimo o bilo kakvim izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH, što se nas tiče, on mora važiti za teritoriju čitave BiH, rekao je Dizdar

Nerin Dizdar, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, te član Radne grupe na nivou FBiH, za izmjene Izbornog zakona BiH, u razgovoru za Raport komentira najavu Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH da naredne sedmice intenzivnije počinju pregovori o izmjenama ovog zakona, te najavljuje šta je to 'crvena linija' preko koje SDPBiH, ali i Trojka neće preći kada su izmjene Izbornog zakona BiH u pitanju.

Govoreći o početku najavljenih pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH naredne sedmice, Dizdar kaže da još uvijek nije obaviješten o tom sastanku, te naglašava s kojim će stavom ukoliko do pregovora dođe nastupiti SDP BiH i Trojka.

Asimetrični model neprihvatljiv

"Radna grupa je u proteklom periodu imala nekoliko sastanaka, ali nismo još ništa konkretno iskomunicirali, ali nije isključena mogućnost da sastanak bude zakazan naredne sedmice. Ukoliko pregovori počnu mi u SDP-u, a pretpostavljam da je to i stav Trojke znamo koje su to jasne 'crvene linije' u pregovorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH. Naš prioritet je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava što je svakako ustavna obaveza BiH i obaveza u skladu s Dejtonskim sporazumom, jer su odredbe Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda nadređene svakom drugom pravu kako je to definisano i u Ustavu BiH, a naravno o svim drugim pitanjima možemo razgovarati", kaže Dizdar.

S obzirom na to da je Dragan Čović danas najavio da HDZ ne odustaje od pokušaja legitimnog predstavljanja i da je ponovo govorio o izboru članova Predsjedništva BiH u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH koje bi odgovarale HDZ-u, Dizdar kaže da je asimetrični izbor članova kolektivnog šefa države u BiH za SDP BiH neprihvatljiv.

"Općepoznato je da HDZ kao prioritet postavlja pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Što se tiče SDP-a BiH, asimetrični model za nas nije prihvatljiv. Ukoliko govorimo o bilo kakvim izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH, što se nas tiče, on mora važiti za teritoriju čitave BiH. Uostalom i ova presuda u slučaju 'Kovačević' govori o tome da mora biti jedinstven način biranja članova Predsjedništva za čitav teritorij BiH. Stav Trojke je, ako već govorimo o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava da su samim tim nužne i određene izmjene Ustava BiH", kaže Dizdar.

Odgovarajući na pitanje koliko uopće ima smisla raspravljati na stranačkom nivou o izmjenama Izbornog zakona BiH ako znamo da je Parlamentarna skupština BiH zakonodavac i u konačnici odlučuje o tim izmjenama, Dizdar kaže da „političke stranke čine većinu u Parlamentu BiH koji treba da izglasa te izmjene i da je potrebno prethodno dogovaranje oko nekih eventualnih modela koje bi dobili podršku u Parlamentu.“

"Također, svjesni smo da je za izmjene Ustava BiH nužna dvotrećinska podrška, dakle ona mora uključivati svakako i neke opozicione stranke, sasvim sigurno stranke kao što su SDA, DF, dakle koje bi bile uključene u nekoj fazi ako bi dolazilo do određenih pregovora i dogovora", ističe Dizdar.

Potrebno je razgovarati

Na konstataciju da je teško očekivati neki kompromis, ako se imaju u vidu stavovi HDZ-a u kontekstu potenciranja njihovih prioriteta kod izmjene Izbornog zakona BiH, te onog što najavljuje SDP BiH, odnosno Trojka, Dizdar kaže da ipak treba razgovarati i pregovarati.

"Stavovi Trojke su isključivo usmjereni ka zaštiti pravnog poretka, provedbi presuda, domaćih i međunarodnih sudova i to je uz povećanje demokratičnosti izbornog procesa, sve na čemu mi insistiramo. U BiH su stavovi često dijametralno suprotni, ali tu smo da vidimo postoji li neka sredina oko koje se možemo naći i dogovoriti. Ponavljam, za nas je jasno koje su to granice preko kojih nećemo preći. Podsjećam, provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava ostavlja dovoljno prostora da se mogu razmotriti različiti načini i kao što znamo to je bio i jedan od predmeta razgovora u Neumu na kojima SDP nije učestvovao, a drugi partneri jesu. Prema tome, postoje različiti modeli o kojima možemo razgovarati i s kojima bi se našlo neko rješenje. Naravno, to podrazumijeva kompromis, a kompromis znači da svako u nekoj mjeri uvaži političku realnost i ono što je nužno učiniti, jer kompromis zahtijeva da svako napravi pomak od nekih maksimalističkih stavova, ali smatram da ono što zahtijeva Trojka nije nikakav maksimalizam, nego su to pravne obaveze BiH i to su obaveze BiH na putu ka Evropskoj uniji. Bez provođenja ovih presuda nema pristupanja EU“, naglašava Dizdar.

Nerin Dizdar ističe da je za Trojku važno poboljšati i transparentnost izbornog procesa u BiH, te će i na tome insistirati u okviru izmjena Izbornog zakona BiH.

Spriječiti krađu izbora

"Za nas to znači usvajanje paketa integriteta koji smatramo presudnim za istinsku demokratizaciju političke scene u BiH. Nažalost, mi sada imamo situaciju da su izbori manje-više predstava i da izborni rezultati ne oslikavaju volju građana. Mi želimo da maksimalno smanjimo uticaj ljudskog faktora na izbore, a da povećamo uticaj tehnologija koje imamo na raspolaganju kako bi rezultati izbora odražavali demokratsku volju građana“, kaže Dizdar.

Dizdar se osvrnuo i na najnovije kritike opozicije da Trojka ništa ne čini povodom žalbe BiH na presudu u predmetu “Kovačević protiv BiH”, pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu koje su podnijele agentice BiH pred tim sudom.

"Mi imamo stalno neutemeljene optužbe opozicije, od toga da su govorili da izdajemo državu, pa da ćemo popustiti kod Izbornog zakona i slično. Te optužbe dolaze od onih koji su između ostalog pristali i na preimenovanje Komisije za pristupanje NATO savezu u Komisiju za saradnju s NATO savezom. Ponavljam da Trojka u svim oblastima ima jasan državnički pristup. Za nas su presude Evropskog suda za ljudska prava neupitan pravni fakt i mi se prema njima tako i odnosimo. Zaista ne znam šta se dešava što se tiče žalbe, ali mislim da je Evropski sud za ljudska prava potpuno samostalan, nezavisan organ i da donosi presude u skladu sa zakonom", zaključuje Dizdar.