prekretnica u nacionalnoj sigurnosti

Evropski nebeski štit: Austrija kupuje sistem protivvazdušne odbrane dugog dometa

Austrija, inače, zagovara princip neutralnosti

Vlada Austrije odobrila je kupovinu sistema protivvazdušne odbrane dugog dometa u okviru inicijative, Evropski nebeski štit (European Sky Shield).

Narodna stranka desnog centra (OVP) i Zelena stranka, koje čine Vladu, podržale su sistem protivvazdušne odbrane dugog dometa nakon pokušaja kupovine sistema protivvazdušne odbrane kratkog i srednjeg dometa, poslije izbijanja rusko-ukrajinskog rata.

Austrija, inače, zagovara princip neutralnosti.

Austrijska ministrica odbrane Klaudia Tanner je nakon sjednice Vlade izjavila da će se ovim korakom odbrambene sposobnosti Austrije značajno poboljšati, te da prethodne vlade nisu poduzele nikakve korake u tom pogledu.

Premijer Karl Nehammer je također istakao da je planirana kupovina sistema protivvazdušne odbrane prekretnica u smislu nacionalne sigurnosti, te da će tim sistemom vojni kapaciteti Austrije biti podignuti na najviši nivo u historiji.

Austrija je u junu 2023. godine objavila da učestvuje u inicijativi Evropski nebeski štit (European Sky Shield), uspostavljenoj pod vodstvom Njemačke, a kasnije je najavila da će od Njemačke kupiti sisteme protivvazdušne odbrane kratkog i srednjeg dometa.

Evropski nebeski štit (European Sky Shield) je projekat izgradnje kopnenog integrisanog evropskog sistema protivvazdušne odbrane koji uključuje sposobnosti protiv balističkih projektila.

Od jula 2023. godine devetnaest evropskih država učestvuje u inicijativi.

Inicijativu je prvobitno predložio njemački kancelar Olaf Scholz u avgustu 2022. godine.

U oktobru 2022. petnaest evropskih država (Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Holandija, Norveška, Slovačka, Slovenija, Rumunija, Velika Britanija) potpisali su deklaraciju o pristupanju inicijativi koja uključuje i zajedničku nabavku sistema protivvazdušne odbrane.

Naime, optuženom Esi Raziću se optužnicom stavlja na teret da je 2. listopada 1993. godine u jutarnjim satima na brdu Kvanj u Mostaru kršeći pravila Međunarodnog prava, za vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine (Armija R BiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u svojstvu pripadnika Armije BiH izvršio ubojstvo dva ratna zarobljenika.

Podsjećamo, Eso Razić lišen je slobode na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu jer je za njim bila raspisana potraga zbog vođenja kaznenog postupka, priopćili su iz Županijskog tužiteljstva u Mostaru.