Zdravlje

Kako doći do testiranja i pregleda? Procedura je zamršena i suluda, a Dom zdravlja KS ima samo jednog epidemiologa?!

Sve češća negativna, pa i po život kobna iskustva pacijenata u Sarajevskom Kantonu kada je u pitanju dobijanje adekvatne ljekarske pomoći, testiranja na koronavirus i eventualnog smještanja u bolnicu, otvorila su niz pitanja. Tiču se, naravno ustroja i slabosti zdravstvenog sistema, kojim građani, koji uredno plaćaju zdravstveno osiguranje, nisu zadovoljni.

Kako Raport saznaje, u JU Dom zdravlja Sarajevo postoji Higijensko-epidemiološka služba u kojoj je zaposlen samo jedan epidemiolog?! U timu su još dva ili tri tehničara. Možda je to i dovoljno i prema standardima, u normalnim okolnostima, ali da li je i u jeku pandemije?

Prema nezvaničnim informacijama, u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevu zaposleno je šest epidemiologa. Tu smo informaciju pokušali provjeriti sa direktoricom Zavoda dr. Aidom Pilav, ali ona nije odgovorila na niz naših poziva.

Dakle, ono što čeka građane koji sumnjaju da su zaraženi koronavirusom ili da imaju simptome nije nimalo jednostavna procedura.

„U JU Dom zdravlja formirani su takozvani hitni timovi porodične medicine, koji su prije skoro mjesec prošli obuku u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS o postupanju u situacijama pandemije. Pacijent se javlja telefonom timu koji je s njim u kontaktu u slučaju asimptomatske slike ili slabih simptoma. Ti se pacijenti ne testiraju, samo se prati njihovo stanje svakodnevnim telefonskim kontaktom. Kada se ustanovi epidemiološka veza, prema algoritmu koju je ranije uspostavljen, a pacijent ima srednje teške ili teže simptome COVID-19, prema procjeni tima, izlazi se na teren i traži se mišljenje epidemiologa iz Zavoda za javno zdravstvo“, saznali smo u JU Dom zdravlja KS.

Dalja procedura je takva da epidemiološka služba Zavoda odlučuje o tome da li će pacijent biti zaražen.

Kako saznajemo, timovi iz Doma zdravlja ne mogu samoinicijativno vršiti testiranje, bez preporuke Zavoda, niti mogu odlučiti da li neko treba hospitalizaciju ili ne. Mogu samo dati preporuku kao dio primarne zdravstvene zaštite prema tercijarnoj, odnosno bolničkom sistemu. Šta je onda najslabija karika u sistemu?

Primjeri pacijenata o kojima su mediji pisali zadnjih sedmica govore da nešto nedostaje. Pokazuju to slučajevi smrti pacijentice s Ilidže, smrti žene čiji se sin iz Njemačke grčevito borio da ona bude smještena u bolnicu, pa do slučaja dr. Šefika Pašagića ili Sejfudina Gogića.