Politika

Kolegij Doma naroda PSBiH nije postigao saglasnost o SNSD-ovim zaključcima

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izjašnjavat će se o izvještajima Kolegija tog doma o nepostizanju saglasnosti o nekoliko zaključaka Kluba Srba od kojih se neke tiču dopuna Krivičnog zakona.

Te dopune nemetnuo je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, a njime se nakon 27. godina od završetka rata, i velikog broja sudskih presuda, konačno zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Bio je to razlog zbog kojeg su predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama odlučili blokirati rad te od jula prošle godine većina važnih odluka je na čekanju uključujući i državni budžet koji nije donesen ni za prošlu godinu.

Nakon nekoliko mjeseci nadolaska na sjednice, delegati Kluba Srba predložili su niz zaključaka kojima se traži ukidanje nametnutog člana Krivičnog zakona, a takvu odluku viskog predstavnika nazvali su bespravnom, tvrdeći da ju je nametnuo “neizabrani stranac”.

Drugim zaključkom traže od Vijeća ministara BiH da u što skorije vrijeme predloži način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se 'u BiH vodio građanski rat' ili ‘tragični sukob u regionu’, kako je to definirano u Dejtonskom sporazumu - tvrde tako predstavnici RS-a u državnim institucijama.

Delegati Srba inače iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Dušanka Majkić također traže da Dom naroda PSBiH konstatira da Ustavni sud BiH, izlazi iz svojih nadležnosti donoseći odluke kada je u pitanju državna imovina.

Pet je zaključaka predloženih od SNSD-ovih delegata o kojima Kolegij nije postigao saglasnost, a delegati će se sutra izjasniti samo o izvještajima Kolegija.

Saglasnost nije postignuta ni o zaključku kojeg je predložila delegatkinja Kluba Hrvata Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ) kojim se traži da Dom naroda potvrdi da Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.

- Centralna izborna komisija nije izabrana i imenovana u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH - navela je u tom zaključku Bradara.

Pred delegatima su u drugom čitanju dva zakona koja je predložilo Vijeće ministara i to o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH te o izmjenama Zakona o javnim nabavkama BiH.