Svijet

Napravio je neviđeni masakr, ubio 77 ljudi, a sada postoji mogućnost da izađe na slobodu

Samo deset godina nakon što je izveo najsmrtonosniji napad u Norveškoj desničarski ekstremist Anders Behring Breivik će od suda zatražiti uvjetno puštanje na slobodu, a očekuje se da će sud odbiti taj zahtjev. Porodice žrtava, koje strahuju da će Breivik iskoristiti saslušanje za promoviranje svojih političkih stavova, pozivaju da mu se uskrati pozornost koju traži.

Zbog sigurnosnih razloga općinski sud u južnoj regiji Telemark će ročište o Breivikovom zahtjevu održati u teretani zatvora Skien, gdje Breivik služi kaznu.

Osuđen na 21 godinu zatvora, ali to se može produžiti

Breivik, koji je ubio 77 ljudi, osuđen je na 21 godinu zatvora 2012., pri čemu postoji mogućnost beskonačnog produženja kazne dok Breivik predstavlja prijetnju društvu. U to vrijeme to je bila najveća moguća kazna u Norveškoj, iako je zakon u međuvremenu promijenjen kako bi se omogućilo izricanje dužih zatvorskih kazni.

Ekstremist je morao odležati najmanje 10 godina u zatvoru prije podnošenja zahtjeva za uvjetnim puštanjem na slobodu.

Breivik, danas 42-godišnjak, ubio je osmero ljudi u Oslu detonacijom kamiona punog eksploziva ispred vladinih ureda 22. jula 2011. Potom je ustrijelio 69 ljudi, većinom tinejdžera, u ljetnom kampu omladine Laburističke stranke na otoku Utoyi. Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.

"Kao i u svakoj drugoj državi s vladavinom prava, osuđenik ima pravo podnijeti zahtjev za uvjetnim puštanjem na slobodu. Breivik je odlučio iskoristiti to pravo", kazao je za AFP njegov odvjetnik Oystein Storrvik.

Na sudu i u raznoj komunikaciji, uključujući s AFP-om, Breivik je u prošlosti tvrdio da se distancirao od nasilja. Međutim, Tore Bjorko, čelnik Centra za istraživanje ekstremizma (C-REX) na Univerzitetu u Oslu, kaže da Breivik nije "postao manji ekstremist u ideološkom smislu".

"Sada se on predstavlja kao nacionalsocijalist. Iako kaže da je, što se njega tiče, oružana borba stvar prošlosti, nije se ni na jedan način distancirao od masovnog ubistvo koje je počinio i koje smatra potpuno legitimnim", kazao je.

Prije nekoliko godina tužio državu, usporedio se s Mandelom

U tužbi protiv norveške države koju je 2016. podnio zbog izolacije u zatvoru Breivik se uporedio s Nelsonom Mandelom, istaknuvši da je prešao iz oružane u političku borbu.

Ipak, ekstremist koji je većinu svojih žrtava ubio hicem u glavu nijednom nije izrazio vjerodostojno kajanje. Saslušanja na sudu koristio je za širenje propagande koju je ocrtao u svom manifestu objavljenom netom prije smrtonosnih napada. Na sudu je salutirao nacističkim pozdravom te je iskoristio priliku za ideološke monologe.

Za porodice njegovih žrtava svako novo ročište na sudu i njegove vratolomije koje su uslijedile bili su iskušenje. Uoči posljednjeg trodnevnog saslušanja koje će biti emitirano uživo, skupina podržavatelja porodica žrtava ističe da želi da "što je manji mogući fokus bude na teroristu i njegovoj poruci".

"Svako spominjanje ovog slučaja općenito, a posebno terorista, veliki je teret za preživjele, roditelje i one koji su pogođeni terorističkim napadima u Norveškoj", poručili su.

Breivik u zatvoru ima na raspolaganju tri sobe, televiziju, DVD, igraće konzole i pisaću mašinu

Breivikov napad bio je inspiracija za druge, primjerice za napadača na džamije u novozelandskom Christchurchu 2019., kao i za druge spriječene napade širom svijeta. Rijetki u Norveškoj dovode u pitanje Breivikovo pravo da traži uvjetno puštanje nakon 10 godina, uvelike zato što se očekuje odbijenica. Veću zabrinutost izaziva to što će dobiti pažnju na saslušanju.

"Osjećam da je prilično apsurdno što dobiva toliko pažnje traženjem puštanja na slobodu samo nakon 10 godina", kazala je za norvešku televiziju NRP Lisbeth Kristine Ryneland, čelnica skupine podržavatelja žrtava, koja je sama izgubila 18-godišnju kćer u Utoyi.

Unatoč iznimnoj prirodi njegovih zločina, Norveška teži prema Breiviku postupati kao prema svakom drugom zatvoreniku. Nakon Breivikove tužbe norveška je država 2016. bila proglašena krivom za "nehuman" i "degradirajući" tretman Breivika zbog njegove izolacije od drugih zatvorenika. Presuda je srušena nakon žalbe.

Breivik u zatvoru ima na raspolaganju tri sobe, televiziju, DVD, igraće konzole i pisaću mašinu.