Nauka

NASA-in rover na Marsu trenutno je na špijunskoj misiji. Šta tamo radi?

U svojoj potrazi za identificiranjem i praćenjem potencijalno opasnih sunčevih pjega skrivenih na suprotnoj strani sunca, naučnici su se okrenuli malo vjerovatnom savezniku: NASA-inom roveru Perseverance na Marsu. Uobičajeno, udaljena strana sunca ostaje skrivena od nas i naših svemirskih teleskopa, koji su postavljeni u orbiti oko Zemlje ili na Lagrangeovim tačkama naše planete, gdje objekti mogu biti trajno stacionirani.

To znači da nemamo jasan pogled na ono šta se događa na suprotnoj strani sunčeve površine. Kao rezultat toga, astronomi su često iznenađeni divovskim sunčevim pjegama koje se iznenada pojavljuju na bližoj strani Sunca dok se naša matična zvijezda okreće u srcu Sunčevog sistema. Veća je vjerovatnost da će velike sunčeve pjege izazvati snažne solarne baklje i izbacivanje koronalne mase (CME) koje mogu udariti u Zemlju i izazvati potencijalno opasne geomagnetske oluje, bez obzira na to možemo li vidjeti tamne mrlje. To znači da nas ekstremni svemirski vremenski događaji mogu uhvatiti nespremne. U januaru je, naprimjer, skrivena sunčeva pjega na suprotnoj strani sunca izbacila iznenađujuću baklju X-klase, najsnažniju klasu solarne baklje, koja je za dlaku promašila Zemlju.

Ali Crvena planeta trenutno je pozicioniran na suprotnoj strani sunca od Zemlje, što daje Perseveranceu jasan pogled na nama udaljenu stranu sunca. Koristeći slike sunca koje su snimile dvije kamere Mastcam-Z rovera, naučnici mogu detektirati velike sunčeve pjege prije nego što nam postanu vidljive, čime se poboljšavaju predviđanja svemirskog vremena, nedavno je izvijestio Spaceweather.com.

Posljednjih sedmica Perseverance je uočio dvije velike sunčeve pjege prije nego što su pokrenule snažne solarne oluje prema Zemlji. Rover je uočio čudovišnu sunčevu pjegu koja je na kraju narasla do oko 10 puta šire od Zemlje i lansirao baklju klase X koja je pogodila našu planetu 2. jula. Perseverance je također ugledao sunčevu pjegu koja je pomogla lansiranju "kanibalskog CME" koji je pogodio našu planetu 18. jula.

Ove sunčeve pjege, i druge njima slične, također se mogu detektirati metodom poznatom kao helioseizmologija, koja mjeri vibracije u sunčevom magnetskom polju kako bi se proizveo odjek udaljene strane. Međutim, ova tehnika često može biti nepredvidljiva i ne uspijeva ispravno identificirati razmjere većih sunčevih pjega, navodi Spaceweather.com.

Slike Perseverancea imaju nisku rezoluciju i mogu se koristiti samo za identifikaciju sunčevih pjega čiji je promjer veći od 15.000 kilometara, ili otprilike širok kao 1,2 Zemlje. Ali to još uvijek omogućuje roveru da uhvati oko 40% sunčevih pjega i većinu onih koje bi nam mogle naškoditi, što ga čini izvrsnim alatom za korištenje uz helioseizmologiju kada je Mars orijentiran na pravom mjestu, napisali su istraživači u radu objavljenom u Bilten Američkog astronomskog društva u januaru.

Ovo je još korisnije s obzirom da se sunce trenutno približava solarnom maksimumu, najaktivnijoj fazi otprilike 11-godišnjeg solarnog ciklusa, što bi nas moglo pogoditi prije i jače nego što se isprva očekivalo. Kao rezultat toga, broj Sunčevih pjega je veći nego što je bio u više od 20 godina.

Perseveranceov pogled na udaljenu stranu sunca zapravo će se poboljšati u nadolazećim mjesecima kako Mars bude još više poravnat sa stranom sunca skrivenom od Zemlje, što će pomoći robotu da prati sve jače oluje. Međutim, rover nam vjerovatno neće moći pomoći tokom nekih od vršnih mjeseci solarnog maksimuma. Ovo nije prvi put da su se naučnici obratili Crvenom planetu kako bi pratili sunčeve pjege. Godine 2015., u mjesecima koji su uslijedili nakon prethodnog solarnog maksimuma, naučnici su koristili NASA-in rover Curiosity za snimanje slika udaljene strane sunca, ali slike Curiosityja imale su manju rezoluciju od slika Perseverancea, a solarna aktivnost tada je već počela usporavati.