Bivši predsjednik SAD Donald J. Trump gotovo je odmah počeo iznositi gomilu neistina u srijedu navečer tokom sastanka u stilu gradske vijećnice u New Hampshireu koji je prenosio CNN.
Nakon što je netačno okarakterizirao predsjedničke izbore 2020. kao "namještene", Trump je ponovio brojne druge neistine koje su postale glavna tačka njegovih političkih poruka. Pogrešno je opisao događaje od 6. januara 2021., priču o povjerljivim dokumentima, vanjsku politiku, politiku useljavanja, ekonomiju i ženu za koju je porota utvrdila da je seksualno zlostavljao.
New York Times je provjerio neke od njegovih tvrdnji.
Šta je rekao:
"Dobili smo 12 miliona glasova više nego što smo imali - kao što znate - 2016. godine."
Ovo dovodi u zabludu. Trump je dobio 74 miliona glasova na predsjedničkim izborima 2020., 12 miliona više nego što je dobio na izborima 2016. godine. No, naravno, predsjednik Biden dobio je još više glasova 2020.: 81 milion.
Trump je tada ponovio svoju laž da su izbori 2020. bili namješteni. Kako je primijetio moderator CNN-a Kaitlan Collins, nisu se pojavili nikakvi dokazi koji bi potkrijepili njegove lažne tvrdnje o armiji ljudi koji su glasali više puta, mrtvim ljudima koji su glasali i nedostajućim listićima.
Šta je rekao:
“Ponudio sam im 10.000 vojnika. Rekao sam da može biti 10, može i više, ali ponudio sam im konkretno 10.000 vojnika.”
Ovo je laž, piše NYT. Trump je mislio na događaje od 6. januara 2021., kada su njegovi lojalisti upali na Kapitol u pokušaju da zaustave potvrđivanje izborne pobjede Bidena. Nema dokaza da je Trump ikada zatražio 10.000 vojnika Nacionalne garde ili da je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma, Nancy Pelosi, odbila takav zahtjev. Govornik ne kontrolira Nacionalnu gardu.
Trump je također tvrdio da je tadašnji vršitelj dužnosti ministra odbrane, Christopher C. Miller, podupro njegov račun. Vanity Fair izvijestio je 2021. da je Trump iznio gospodinu Milleru cifru od 10.000 u noći 5. januara. No 2022. g. Miller rekao je komisiji Predstavničkog doma koja je istraživala događaje od 6. januara da mu "nikad nije dato upute ili naredbe ili znao za bilo kakve planove te prirode."
Nema podataka da je i Trump uputio takav zahtjev. Pentagonov vremenski raspored događaja koji su doveli do pobune bilježi da je Ministarstvo odbrane pregledalo plan za aktiviranje 340 pripadnika Nacionalne garde Distrikta Columbia, "ako se od njega zatraži". Ali u vremenskom slijedu ne spominje se zahtjev Trumpa za 10.000 vojnika. Niti je glavni inspektor Pentagona izvijestio o kršenju, koji se umjesto toga pozivao na sugestije gospodina Trumpa da je njegov skup 6. januara protekao sigurno.
Glasnogovornik Pentagona također je rekao za Washington Post da nema "nikakvih podataka o izdavanju takvog naloga".
Šta je rekao:
"Bivši potpredsjednik Mike Pence "trebao je vratiti glasove državnim zakonodavnim tijelima i mislim da bismo imali drugačiji ishod."
Ovo je laž. Potpredsjednik nema ovlasti ili zakonske ovlasti mijenjati predsjedničke izbore, kao što je Pence ponovo i ispravno primijetio.
Odbor Predstavničkog doma koji je istraživao napad na Capitol otkrio je da je John Eastman, konzervativni advokat koji je bio glavni arhitekt pokušaja Trumpa da poništi izbore 2020., priznao Trumpu dva dana prije 6. januara da je njegov plan da zaustavi proces certifikacije glasova Pencea bio nezakonit.
Šta je rekao:
“Ova žena, ja je ne poznajem. Nikad je nisam upoznao. Nemam pojma ko je ona.”
Ovo je laž. Porota na Manhattanu u utorak je utvrdila da je Trump seksualno zlostavljao i oklevetao E. Jean Carroll, spisateljicu. Bez obzira na to sjeća li se Trump susreta s gospođom Carroll, postoji jasan dokaz da su se njih dvoje upoznali: crno-bijela fotografija njih dvoje zajedno sa svojim supružnicima u to vrijeme.
Šta je rekao:
“Stvorili smo najveću ekonomiju u historiji. Velik dio te ekonomije bio je da sam vam osigurao najveća smanjenja poreza u povijesti naše zemlje, veća od Reaganovih rezova.”
Ovo je laž. Prosječni rast, čak i prije nego što je pandemija koronavirusa pogodila ekonomiju, bio je niži pod Trumpom nego pod predsjednicima Billom Clintonom i Ronaldom Reaganom.
Niti smanjenje poreza koje je Trump potpisao 2017. nije bilo "najveće" ikada. Prema izvještaju Ministarstva finansija, Reaganovo smanjenje poreza iz 1981. najveće je u postotku ekonomije (2,9 posto bruto domaćeg proizvoda) i smanjenjem federalnih prihoda (smanjenje od 13,3 posto). Obamino smanjenje poreza 2012. dovelo je do najvećeg smanjenja u dolarima prilagođenim inflaciji: 321 milijardu dolara godišnje. Poređenja radi, smanjenje poreza Trumpu 2017. bilo je oko 150 milijardi dolara godišnje i iznosilo je oko 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda.
Trump je također tvrdio da je upravljao "nultom" inflacijom. Iako je u nekim mjesecima bila nulta inflacija ili čak pad cijena zbog pandemije koronavirusa, indeks potrošačkih cijena porastao je ukupno 1,2 posto u 2020. godini, posljednjoj punoj godini dok je bio na dužnosti, te je porastao godišnjom stopom od 1,4 posto u januaru 2021. prošli mjesec kao predsjednik.
Šta je rekao:
“Ako pogledate Chicago, Chicago ima najstrožiju politiku oružja u zemlji. Toliko su žilavi da ne možete disati, New York također, a i druga mjesta. Sva ta mjesta su najgora i najopasnija mjesta tako da to nije odgovor.”
Ovo dovodi u zabludu. Protivnici ograničenja vatrenog oružja često navode Chicago kao studiju slučaja o tome kako strogi zakoni o oružju malo doprinose sprečavanju ubistava. Ovaj se argument, međutim, oslanja na pogrešne pretpostavke o gradskim zakonima o oružju i nasilju oružanim oružjem.
U Chicagu je 2020. bilo više oružanih ubistava nego u bilo kojem drugom gradu u Sjedinjenim Državama, što je potaknulo percepciju da je to prijestolnica oružanog nasilja u zemlji. Ali Chicago je također treći po veličini grad u zemlji. Usklađeno prema broju stanovnika, stopa ubistava bila je 25,2 na 100 000, 26. najveća u zemlji 2020. godine, prema podacima koje je prikupila grupa za kontrolu oružja Everytown for Gun Safety.
Tri grada s najvišim stopama ubistava vatrenim oružjem - Jackson, Miss., Gary, Ind. i St. Louis - imala su stope dvostruko veće od onih u Chicagu. Svi su u državama s strožijim zakonima o oružju od Illinoisa.
Reputacija Chicaga da ima najstrože mjere kontrole oružja u zemlji je zastarjela. Vrhovni sud poništio je gradsku zabranu oružja 2010. Žalbeni sud također je ukinuo zabranu nošenja skrivenog oružja u Illinoisu 2012., a država je počela dopuštati posjedovanje skrivenog oružja 2013., kao dio sudske odluke.
Danas Illinois ima strožija ograničenja od većine saveznih država, ali nije predvodnik, zauzimajući 7. mjesto u Everytownovoj procjeni snage državnih zakona o kontroli oružja i 8. mjesto u izvještaju koji je objavio Giffords Law Center, još jedan skupina za kontrolu oružja. S druge strane, država je zauzela 41. mjesto u procjeni prava na oružje libertarijanskog Cato Instituta.
Zagovornici kontrole oružja također su tvrdili da šarena priroda zakona o oružju u zemlji otežava državi poput Illinoisa sa strogim ograničenjima u knjigama da ih provede u praksi. Studija iz 2017. koju je naručio grad Chicago otkrila je, naprimjer, da 60 posto oružja korištenog u zločinima i pronađenog u Chicagu dolazi izvan države, sa susjednom Indianom kao primarnim izvorom.
Šta je rečeno:
“Ja sam izgradio zid. Sagradio sam stotine milja zida i završio sam ga.”
Ovo je laž. Trumpova administracija izgradila je 453 milje graničnog zida tokom četiri godine, a velika većina novih barijera ojačala je ili zamijenila postojeće strukture. Od toga su oko 47 milja bile nove primarne barijere. Jugozapadna granica Sjedinjenih Država s Meksikom duga je preko 2.900 milja, a tokom svoje kampanje Trump obećao je izgraditi zid preko cijele granice i natjerati Meksiko da plati za to. Meksiko nije platio barijere koje su bile izgrađene.
Šta je rekao:
"Dobio sam s NATO-om - natjerao sam ih da ulože stotine miliona dolara koje nisu plaćali za vrijeme Obame i Busha i svih ovih drugih predsjednika."
Ovo dovodi u zabludu. Prema smjernicama za Sjevernoatlantski pakt, članice su se složile obvezati se na minimalno 2 posto BDP-a. na vlastitu obranu, ali malo nacija to zapravo čini. Oni ne "plaćaju" savez direktno.
Članice NATO-a složile su se da će zemlje koje trenutno ne ispunjavaju cilj od 2 posto to učiniti u sljedećoj deceniji, a da će zemlje koje to postignu nastaviti to činiti - ali to su obećale u septembru 2014., godinama prije nego što je Trump postao predsjednik.
"Razlog za to nije Donald Trump - to je Vladimir Putin, ruske akcije na Krimu i agresivni stav", rekao je Ivo H. Daalder, ambasador NATO-a pod predsjednikom Barackom Obamom, ranije za The New York Times.
Šta je rekao:
“Znate ko ih je još uzeo? Obama ih je uzeo.”
Ovo je laž. Trump je ponovo i pogrešno uporedio svoje postupanje s povjerljivim dokumentima s onim svog prethodnika.
Nakon što je postao predsjednik, Trump je odnio gomilu povjerljivih dokumenata - uključujući neke označene kao strogo povjerljivi - u Mar-a-Lago, svoje imanje na Floridi.
Nasuprot tome, Državna uprava za arhive i dokumente, koja čuva i održava dokumentaciju nakon što predsjednik napusti dužnost, rekla je u izjavi da je g. Obama predao svoje dokumente, klasificirane i neklasificirane, kako to zahtijeva zakon.
Agencija je također rekla da nije upoznata s nestalim kutijama s predsjedničkim zapisima iz Obamine administracije.
G. Trump je tada lažno tvrdio da je Biden "uzeo više nego iko", oko 1800 kutija. Ali taj se broj odnosi na zbirku dokumenata koje je Biden donirao Univerzitetu Delaware 2012. iz svog mandata senatora koji je predstavljao državu od 1973. do 2009. Za razliku od predsjedničkih dokumenata, koji se moraju predati Nacionalnim arhivima nakon što postane predsjednik napusti ured, dokumenti članova Kongresa nisu obuhvaćeni Zakonom o predsjedničkim zapisima. Nije neuobičajeno da senatori i zastupnici daju takve predmete za istraživanje ili povijesne ustanove.
Univerzitet se složilo da javnosti neće dati pristup dokumentima gospodina Bidena iz vremena dok je bio senator do dvije godine nakon što se povukao iz javnog života. Ali FBI je pretražio sve u februaru u sklopu istrage posebnog tužitelja i u saradnji s advokatskim timom Bidena. Times je tada izvijestio da se materijal još uvijek analizira, ali da se čini da ne sadrži nikakve povjerljive dokumente.
Šta je rekao
“Nisam tražio od njega da pronađe bilo šta. Ako je ovaj poziv bio loš — rekao sam da mi dugujete glasove jer su izbori namješteni. Ti su izbori bili namješteni.”
Ovo je laž. U snimljenom razgovoru iz januara 2021. Trump je rekao "pronaći 11.780 glasova" dok je vršio pritisak na državnog sekretara Brada Raffenspergera iz Georgije da poništi rezultate izbora u svojoj državi.
"Sve što želim učiniti je ovo", rekao je u pozivu. "Samo želim pronaći 11.780 glasova, što je jedan više nego što imamo jer smo osvojili državu."
Trump je optužio g. Raffenspergera da "ne prijavljuje" korumpirane glasačke listiće i uništavanje glasačkih listića (nema dokaza da se to dogodilo u Georgiji), te mu je rekao da je "to krivično djelo".
