Svijet

Putin gomila trupe, u Kijevu za to ne mare: “Rusi nas mogu osvojiti za pet minuta, ali ništa od toga…”

Sjećate se one kletve, "dao Bog da ti kuća na CNN-u bila"?

Ukrajince je ona u posljednjih sedam godina pogađala barem jednom godišnje. Od 2013. i demonstracija na Majdanu preko ankesije Krima i otcjepljenja istočne regije Donbas do danas, Ukrajina je barem jednom godišnje glavna vijest ove TV kuće.

A to nikad nije dobar znak. CNN prije bilo koje sirene za uzbunu najavljuje eksplozije topničkih granata, raketiranja iz aviona i iseljavanje stanovništva, prenosi "Jutarnji list".

Dan nakon što su američki i ruski predsjednik Joe Biden i Vladimir Putin održali videosastanak na kojem je jedna od glavnih tema bila upravo Ukrajina, novinar CNN-a iz Odesse javlja kako situacija u Ukrajini eskalira, govori o sve napetijoj situaciji i ratnoj psihozi.

Satelitski snimci

Analiziraju se satelitske snimke ruskih vojnih položaja na granici prema Ukrajini. Slika potpuno suprotno od one koju ja doživljam u Kijevu. Prepuni barovi i restorani, pune police u trgovinama - nigdje straha i nervoze. Stvarno sam se pitao jesmo li mi i kolega sa CNN-a u istoj zemlji, piše izvještač "Jutarnjeg".

“Ma nema ti od toga ništa. Mi smo svoj rat s Rusima završili prije sedam godina. Danas se time ovdje nitko ne zamara. Život ide dalje. Posao ide dalje. Psihoza? Izgledaju ti ovi ljudi oko nas psihotični?”, priča mi stanovnica Kijeva dok sjedimo u jednom ugodno popunjenom kijevskom restoranu.

Ona se bavi turizmom, visoko je obrazovana.

Na granici s Ukrajinom Putin je rasporedio više desetaka hiljada vojnika, no to Kijevljane previše ne brine.

“Gledaj, da nas Rusi žele osvojiti, učinili bi to za pet minuta. Pa svima je ovdje jasno kako bi to završilo. Zato se i ne zamaramo previše time. Ljude više brine korona nego što će učiniti Rusija”.

O ratnoj psihozi u glavnom gradu Ukrajine najbolje govori slika ispred ulaza u ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

S obzirom na situaciju, očekivali bismo da se tamo postavljaju protuaavionski položaji. No, ispred samog ulaza u ured gradi se jedno poveće klizalište, a već je postavljen i vrtuljak za djecu. Ipak su božićni i novogodišnji blagdani pred vratima.

Stalni sukobi

Mrze li Ukrajinci Ruse?

“Mnogi ih mrze. Morate znati da svake godine na istoku zemlje, na granici s Donbasom, pogine između 50 i 100 Ukrajinca u sukobu s Rusima. O tome se ne piše, o tome se javno ne govori, ali to svi znaju”, priča mi Irina dok nam pokazuje grad.

Dok prolazite Kijevom, mnogo puta ćete se uspinjati i spuštati. Iako ih ima puno više, Kijevljani vole reći da imaju sedam brda.

“Tako vole naglasiti da su isti kao i Rim”, uz smiješak pojašnjava Irina.

Kaže kako baš nismo izabrali najbolje godišnje doba za posjet gradu. Kao da i sami to ne osjećamo. Kiša, vjetar i zaleđeni pločnici. Srećom, uspjeli smo se održati na nogama i proći bez lomova.

Kijev: Ukrajinska prijestonica

Otkriva nam kako se posljednjih godina u Kijevu događa velika jezična promjena. Sve više ljudi, pogotovo mladih, govori ukrajinski. Do nedavno se taj jezik govorio većinom u provinciji, a u Kijevu ruski.

U restoranima je sasvim normalno da osoblje priča ukrajinski, a gosti, Kijevljani, naručuju na ruskom.

“Ovdje si prije odmah znao tko je Kijevljanin, a tko ne. One koji su pričali ukrajinski smatralo se provincijalcima. Danas se situacija mijenja”, kaže ona i tvrdi kako je to veliki znak promjena.

Grad je i dalje prepun spomenika koji podsjećaju na sovjetsko doba i rusku dominaciju. Najdominantniji od njih je “Baba”, kako ga Kijevljani zovu i tako izražavaju prezir prema njemu.

Sjećanje na Majdan

Riječ je o 102 metra visokom Spomeniku Domovini izgrađenom u vrijeme Sovjetskog Saveza kojemu je u desnoj ruci mač, a u lijevoj štit s grbom SSSR-a. Mnogi Ukrajinci ga smatraju neprimjernim jer usred ukrajinskog glavnog grada prezentira moć Rusije.

Irina nam o “Babi” i ukrajinskom jeziku govori dok prolazimo područjem Majdana, kijevske četvrti najpoznatije po višemjesečnim demontracijama koje su počele u novembru 2013., a završile svrgavanjem proruskog predsjednika Viktora Janukoviča u februaru 2014. godine i njegovim bijegom u Rusiju.

Na ulicama Majdana kao sjećanje na te dane još uvijek stoji jedna barikada i spomenik s fotografijama 102 ubijena demonstranta.

Putin se Ukrajincima osvetio poticanjem rata u Donbasu i aneksijom Krima. Nakon aneksije Krima u februaru 2014., Putin je potpomogao proruske separatiste u osvajanju dijela istočne Ukrajine.

Ukrajina je tada ostala bez velikih gradova Donjecka i Luganska, a odcijepljena regija praktički funkcionira kao dio Rusije. Čak je u Donjecku vremenska zona promijenjena iz ukrajinske u rusku. Najintenzivniji sukobi vodili su se do septembra 2014. godine, otkad na tom području vlada varljivo primirje.

Velike žrtve

Prema dostupnim podacima, do sredine 2018. godine, u sukobima je poginulo oko deset hiljada ljudi. Naši sugovornici svjesni su kako Krim više nikad neće biti dio Ukrajine. Kažu kako bi područje Donbasa odmah bilo vraćeno pod vlast Ukrajine da službeni Kijev prizna aneksiju Krima, ali to niti jedan političar ne smije izreći.

Koliko god se Moskva hvalila pobjedom u Ukrajini, Rusija trpi velike gubitke zbog tog sukoba. Sve do 2014. godine, Ukrajina je bila veliki trgovinski partner Rusije, a na hiljade Ukrajinaca radilo je u Rusiji.

Rat je sve to izmijenio. Radnika više nema, a godišnji pad ruske trgovine s Ukrajinom je oko 20 milijardi dolara. Ukrajina je čak na jedno vrijeme zatvorila 300 kilometara dugačak Sjeverni krimski kanal kojim se Krim opskrbljivao s 85 posto potrebne vode iz rijeke Dnjepar. Njegovim zatvaranjem skoro je bila uništena poljoprivreda, a u krimskim je gradovima uvedena redukcija vode za stanovništvo.

Putin: Aneksija Krima

Gledajući vozni park koji gmiže kroz ogromne prometne gužve kijevskim ulicama, prije biste rekli da ste u Dubaiju.

"Ovaj grad je prepun Tesla automobila", priča mi moja sugovornica.

Zaista. Toliko ih nigdje nisam vidio kao u ovom gradu. Uz njih su, naravno, Mercedesi i najskuplje verzije raznih SUV vozila. Nitko se ne vozi na biciklima ili električnim romobilima.

Prometne gužve na svojim ulicama Kijevljani pripisuju i odluci vlasti da je za korištenje metroa obvezna covid potvrda. Pošto su Ukrajinci sa 18 posto procijepljenih stanovnika evropski prvaci u necijepljenju, Kijevljani u šali govore da se za prometne gužve mogu zahvaliti činjenici da necijepljeni umjesto metroa koriste aute.

Primjer šoping centra

"Ovdje su ljudi majstori u izbjegavanju plaćanja poreza. Korupcija je ogromna", priča mi jedna sugovornica i navodi jedan nevjerojatan primjer: ispod glavnog je gradskog bulevara prije nekoliko godina otvoren veliki šoping centar.

Nakon nekoliko godina, novinari su otkrili kako njegovi ni vlasnici ni zakupci prostora ne plaćaju porez. Razlog? Šoping centar se nalazi ispod zemlje pa su zaključili da ne podliježu toj obvezi.

Primjer korupcije je i jedan od mostova u Kijevu. Kijevljani kažu kako nemaju osam nego sedam i pol mostova. Naime, jedan od njih gradi se već 24 godine.

Zamišljen je da ima dva kraka koja će spajati dvije obale. No, sagrađen je samo jedan. Drugi krak gradi se 24 godine, a sve zbog koruptivnih afera.

Skupi automobili i trgovine najpoznatijih svjetskih brendova u centru Kijeva ipak su samo maska blagostanja. Prosječni puk u ovoj zemlji živi jako teško. Plaća kirurga u kijevskoj bolnici je oko 500 eura.

Prosječne plaće u glavnom gradu su od 500 do 700 eura. Van Kijeva je još i gore. Tamo su prosječne plaće od 250 do 400 eura. Ukratko, prosječni Kijevljanin teško krpi kraj s krajem.

No, Ukrajina je ogromna i ima oko 44 miliona stanovnika. Samo Kijev službeno broji tri, a neslužbeno oko pet miliona stanovnika.