analiza

Što smrt Prigožina znači za Vladimira Putina? Odgovor ne bi trebao radovati vladara Kremlja

Avionska nesreća dogodila se istog dana kada su ruski mediji izvijestili o smjeni Sergeja Surovikina, bivšeg komandanta ruskih akcija u Ukrajini, s čela ruskih zračnih snaga

Smrt čelnika ruske paravojne Wagner grupe Jevgenija Prigožina u avionskoj nesreći kratkoročno jača ruskog predsjednika Vladimira Putina, uklanjajući moćnu osobu koja je prkosila njegovom autoritetu i prijetila da će ga učiniti slabim.

Međutim, također ga lišava snažnog i pronicljivog igrača koji je dokazao svoju korist Kremlju slanjem svojih boraca u neke od najkrvavijih bitaka u ukrajinskom ratu, ali i širenjem ruskih interesa širom Afrike, navodi se u analizi Reutersa.

Izrazio saučešće

Nakon 24 sata šutnje poslije nesreće, Putin je izrazio "iskreno saučešće" porodicama svih deset ljudi u avionu koji se srušio sjeverno od Moskve.

Prigožina je pohvalio kao "talentiranog biznismena". Još nije jasno što je uzrokovalo pad aviona.

Obećao je Putin potpunu istragu, ali njen ishod vjerojatno neće uzdrmati široko rasprostranjeno uvjerenje da je Prigožin ubijen iz osvete jer je organizirao pobunu krajem juna.

Sjedinjene Američke Države razmatraju brojne teorije o tome šta je srušilo avion, uključujući raketu zemlja-zrak, rekli su američki zvaničnici za Reuters.

Analitičari kažu da bi pretpostavka o umiješanosti Kremlja zapravo mogla odgovarati Putinu.

"Kakvi god bili razlozi pada aviona, svi će to vidjeti kao čin odmazde, a Kremlj se u to neće posebno miješati", rekla je Tatjana Stanovaja, osnivačica konzultantske kuće R-Politik.

"Sa stajališta Putina, kao i mnogih iz snaga sigurnosti i vojske, Prigožinova smrt trebala bi biti lekcija svim potencijalnim sljedbenicima."

Dva mjeseca nakon pobune

Nesreća se dogodila dva mjeseca nakon što su Prigožin i njegovi Wagnerovi plaćenici pokrenuli pobunu u kojoj su preuzeli kontrolu nad jednim južnim ruskim gradom i napredovali prema Moskvi, srušivši nekoliko aviona ruskih zračnih snaga i ubivši njihove pilote.

Putin, koji je u prošlosti govorio o svojoj mržnji prema izdajicama, opisao je to tada kao "ubod u leđa".

Od pobune, Prigožin je zaustavio svađu s establišmentom, ali je nastavio svoje operacije. Činilo se da se slobodno kreće u i iz Rusije uprkos dogovoru s Kremljom prema kojem je trebao otići u Bjelorusiju.

Abbas Gallyamov, bivši pisac govora u Kremlju kojeg je Rusija sada označila kao "stranog agenta", rekao je da je Prigožin pogrešno pretpostavio da je neophodan Putinu zbog razmjera i važnosti njegovih aktivnosti.

To uključuje opsežne operacije u Africi, gdje je Wagner proširio svoje usluge u zemljama poput Malija i Centralnoafričke Republike u zamjenu za koncesije za iskopavanje zlata i dijamanata.

Iako je to prikazivao kao čisto privatnu komercijalnu operaciju, Kremlj je koristio Wagner za širenje ruskog utjecaja na kontinentu u konkurenciji sa zapadnim silama poput Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

Prigožin je "pretpostavio da Putin ne želi riskirati sve ovo", rekao je Galjamov.

"On je potcijenio koliko je važno da Putin pošalje signal svim potencijalnim pobunjenicima: dečki, nemojte misliti da to možete učiniti i onda ostati živi."

Strateški gubitak

'Međutim, Prigožinova smrt, ne prolazi bez troškova za Putina.

Analitičari kažu da to otvara izglede za borbu za kontrolu nad ogromnim Wagnerovim poslovnim carstvom i mogući raskol između pragmatičara koji su voljni integrirati se s ministarstvom odbrane i oštećene ultranacionalističke frakcije koja već iskaljuje svoj bijes na kanalima društvenih medija.

"Mislim da je moguće da će na mnoge načine to postati vrsta bezglave Igre prijestolja ili okruženja tipa Sopranosa u kojem imamo konkurentske frakcije", rekao je Andrew Borene, bivši zvaničnik američke obavještajne službe.

"Dugoročno gledano, mislim da je to strateški gubitak za Rusiju", rekao je on.

Samuel Ramani, analitičar i autor knjige "Rusija u Africi", rekao je da bi gubitak Prigožinove široke mreže bio loša vijest za Putina.

"On gubi mnoge kontakte koje je Prigožin uspio njegovati na tom kontinentu, uključujući i kontakte koji bi bili potrebni za izvoz zlata i dijamanata iz zemalja pod sankcijama kao što su Mali i Centralnoafrička Republika", rekao je Ramani.

Avionska nesreća dogodila se istog dana kada su ruski državni mediji izvijestili o smjeni Sergeja Surovikina, bivšeg komandanta ruskih ratnih akcija u Ukrajini, s čela ruskih zračnih snaga.

Rasprostranjeni, ali nepotvrđeni izvještaji govore da je Surovikin stavljen pod istragu zbog mogućeg suučesništva u Prigožinovoj pobuni.

Pad obojice - koji se smatraju dvojicom najefikasniji ruskih operativaca u ratu u kojem je doživjela mnogo neugodnih neuspjeha - mogao bi ugroziti sposobnost Moskve da pokrene održive ofanzivne operacije u sljedećoj godini, rekao je Ramani.