Kvar NASA-ine sonde Voyager 1 uzrokovao je prekid komunikacije sa Zemljom, u trenucima kada se letjelica nalazi na oko 24 milijarde kilometara udaljenosti. Inženjeri u NASA-i pokušavaju otkriti uzrok kvara.
Voyager 1, svemirska letjelica koja je trenutno najudaljenija od Zemlje, nalazi se izvan heliosfere, Sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koje se proteže daleko izvan orbite Plutona. Izvan heliosfere je i njegov blizanac Voyager 2, no on se nalazi oko četiri milijarde kilometara bliže Zemlji, piše CNN.
Oba Voyagera lansirali su davne 1977. godine
Radi se o veoma bitnim svemirskim letjelicama, prvenstveno zbog njihove dugovječnosti, ali i zbog toga što predstavljaju jedine dvije koje rade u tom prostoru. Također, nadmašile su prvobitno postavljene ciljeve kao što su letenja kraj Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.
Njihova neočekivano duga putovanja ipak nisu prošla bez izazova.
Voyager 1 lansirali su 1977. godine. Ima tri ugrađena računara, uključujući sistem podataka o letu koji prikuplja informacije sa naučnih instrumenata svemirske letjelice i povezuje ih s inžinjerskim podacima koji odražavaju trenutno stanje sonde. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu ili nizu jedinica i nula.
Međutim, čini se da je sistem podataka zapeo na automatskom ponavljanju. Tim misije prvi je put primijetio problem 14. novembra, kada je telekomunikacijska jedinica počela slati podatke natrag ponavljajući uzorak jedinica i nula, kao da je zarobljena u petlji.
Naredbama s Voyagera 1 treba 45 sati do Zemlje
Iako svemirska letjelica još može primati i izvršavati naredbe koje šalje tim misije, problem s tom telekomunikacijskom jedinicom znači da se nikakvi naučni ili inžinjerski podaci ne vraćaju na Zemlju. Inače, naredbama sa Zemlje treba 22,5 sata da stignu do Voyagera 1, a one povratne čekaju se 45 sati.
NASA-ini inženjeri trenutno pokušavaju prikupiti više informacija o temeljnom uzroku problema prije nego što utvrde sljedeće korake da ga eventualno isprave, rekla je Calla Cofield, stručnjakinja za odnose s javnošću u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, koja upravlja misijom. Proces bi mogao trajati sedmicama.
Posljednji put kada je Voyager 1 doživio sličan problem sa sistemom podataka o letu bio je 1981. godine, a sve upućuje na to da trenutni problem nije povezan s drugim kvarovima koje je letjelica imala posljednjih godina, rekla je Cofield.
Inžinjerski tim predano radi kako bi ih održali na životu
Naučnike trenutno zanima kako se čestice i magnetska polja mijenjaju s udaljenosti od heliosfere, odnosno, u trenucima kad počinje međuzvjezdani prostor, područje svemira između dva sunčeva sistema. U njega je Voyager 1 ušao 2012. godine, a bila bi šteta da sada kada se napokon sonda nalazi u tom području, ti podaci izostanu.
"Voyageri su daleko, daleko iznad svojih primarnih misija i duže od bilo koje druge svemirske letjelice u historiji rekla je Cofield.
"Dakle, dok inžinjerski tim naporno radi kako bi ih održao na životu, u potpunosti je očekivano da će se pojaviti problemi".
Još u prvim godinama svog putovanja, Voyager 1 slao je fotografije planeta ispred sebe te je na taj način otkrio dva mjeseca oko Jupitera, Thebe i Metis. Kod Saturna je otkrio pet novih mjeseci te novi prsten nazvan G-prsten. Inače, Voyager 2 lansirali su 16 dana prije njegovog brata, 20. avgusta 1977., međutim on je sporiji zbog duže rute kojom je poslan u istraživanje.
