Svijet

Nikad veća prijetnja svijetu: Putin je invazijom na Ukrajinu oslobodio nuklearne “duhove iz boce”

Vladimir Putin nuklearno oružje u Bjelorusiju

Kako se rat u Ukrajini odužio, šteta koju nanosi Vladimir Putin više se ne može svesti samo na kršenje prava suverene države, uništavanje Mariupolja ili granatiranje civilnih objekata.

On, naime, svojom retorikom oslobađa neke nuklearne "duhove iz boce", koji su ondje bili posljednjih 30 godina. Osim rizika od pokretanja nuklearnog rata, postoji i ozbiljna prijetnja ponovnog korištenja nuklearne ucjene kao alata upravljanja državom, ali i poticanja drugih država da nabave nuklearno oružje, piše The Wall Street Journal.

Živjeti s rizicima

Bez obzira kada i kako će rat u Ukrajini završiti, svijet će godinama živjeti s tim rizicima. Najveći rizik je, ipak, da će rat potrajati, a da će Rusi situaciju razriješiti napadom, kako stručnjaci sugeriraju, taktičkim nuklearnim oružjem.

Ta je prijetnja do izražaja došla prije dvije sedmice kad je ruski šef diplomatije, Sergej Lavrov poručio da postoji "znatna opasnost" od nuklearnog sukoba, prenosi Net.hr.

Bila je to njegova reakcija na još jedan američki paket pomoći Ukrajini. No, američki zvaničnici tvrde da ne vide nikakve znakove da bi Rusija mogla posegnuti za nuklearnim naoružanjem.

Ruski čelnici su potom okrenuli retoriku i poručili da se nuklearni rat ne smije voditi, osim u slučaju direktne egzistencijalne ugroženosti države.

"Nuklearna ucjena je uvijek bila prilično suptilna i dvosmislena stvar. Bilo je to više podizanje spektra mogućnosti nego jasne prijetnje. To je ono što sada imamo s Putinom", tvrdi Richard Betts, profesor nacionalne sigurnosti na Sveučilištu Columbia.

Naime, ovaj rizik implicira da bi jedna država natjerala drugu da se povuče u geopolitičkom sporu, samo naznačivši da bi bilo kakvo neslaganje moglo dovesti do nuklearnog napada.

Takve su prijetnje u osamdesetima korištene desetak puta, a danas se smatra da će Sjedinjene Američke Države biti toliko "traumatizirane rizikom nuklearne razmjene" da će odustati od zaustavljanja Putinovih planova u Ukrajini, tvrdi Stephen Hadley, savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha i veteran nuklearne politike.

Zasad se čini da te ucjene ne djeluju. Otkako su Rusi počeli zveckati nuklearnim naoružanjem, SAD je pojačao svoju podršku Ukrajini.

Postoji i indirektna mogućnost nuklearnog sukoba. Naime, Putin bi mogao pokazati kineskom vodstvu kako koristiti nuklearnu ucjenu, primjerice, pri pokušaju Zapada da reagira po pitanju Tajvana.

Garancije pale u vodu

Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un ove godine je već ubrzao testiranja balističkih projektila, pa nije isključena mogućnost da bi u skorije vrijeme mogao zaprijetiti Južnoj Koreji ili Japanu, a o sukobu Indije i Pakistana, obje nuklearne sile, ne treba trošiti riječi.

Postoji još jedan suptilniji rizik. Mnoge bi države, koje razvijaju nuklearno naoružanje ili ga planiraju razviti, mogle zaključiti kako je posjedovanje nuklearnih bojevih glava najbolji način da spriječe mogućnost da postanu nova Ukrajina.

To je i logično, s obzirom na to da je Ukrajina u devedesetima prepustila 1.900 nuklearnih bojevih glava Rusiji, dobivši zauzvrat od njih i SAD garancije sigurnosti, koje je invazijom ipak palo u vodu.

Bi li se Rusija suzdržala od napada da je Ukrajina zadržala svoj nuklearni arsenal?

To se pita i Iran koji razmišlja o potpisivanju novog međunarodnog sporazuma o ograničavanju vlastitog nuklearnog programa. Slične misli se vjerojatno vrte i u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Stoga nije nemoguće da će Putin započeti novo razdoblje nuklearne proliferacije. No, nuklearna ucjena nije nikog spasila od poraza u konvencionalnom ratu, što Putin jako dobro zna. Stoga je razdoblje pred nama nepredvidivo i posebno opasno.