Ekonomija

Zapadne sankcije ostavljaju trag. Običnim Rusima ušteđevina je već zbrisana

"Kada bih sada mogao napustiti Rusiju, otišao bih. Ali ne mogu dati otkaz", kaže Andrey.

On neće sebi moći priuštiti hipoteku u Moskvi, jer su sada kamate povećane, prenosi BBC.

Milioni Rusa poput njega počinju osjećati učinak zapadnih ekonomskih sankcija osmišljenih da kazne Rusiju zbog invazije na susjednu Ukrajinu.

Vlada strah

"Planiram što prije pronaći nove kupce u inozemstvu i iseliti se iz Rusije s novcem koji sam uštedio za prvu ratu", kaže 31-godišnji industrijski dizajner.

"Mene je ovdje strah, ljudi su uhapšeni jer su govorili protiv stranačke linije. Sram me je i nisam ni glasao za one na vlasti."

Očito, zapadne sankcije idu u prilog Ukrajini koju je ruska vojska napala prošle sedmice.

Sankcije koje sada pogađaju Rusiju opisane su kao ekonomski rat - njima je cilj izolirati zemlju i stvoriti duboku recesiju. Zapadni čelnici se nadaju da će mjere bez presedana donijeti promjenu u razmišljanju u Kremlju.

Obični Rusi suočavaju se s tim da im je ušteđevina zbrisana. Njihovi životi su već poremećeni.

Sankcije protiv nekih ruskih banaka uključuju njihovo odvajanje od kartica Visa i Mastercard, a time i opcija Apple Paya i Google Paya.

Daria, 35, voditeljica projekta u Moskvi, rekla je da to znači da nije mogla koristiti metro.

Kamatne stope rastu

“Uvijek plaćam telefonom, ali jednostavno nije išlo. Bilo je još ljudi s istim problemom. Ispostavilo se da njima upravlja VTB banka koja je pod sankcijama i ne može prihvatiti Google Pay i Apple Pay.

Umjesto toga, morala sam kupiti kartu za metro. Nisam mogla platiti u trgovini, iz istog razloga", izjavila je Daria.

Rusija je u ponedjeljak više nego udvostručila svoju kamatnu stopu, čak na 20 posto kao odgovor na sankcije nakon što je vrijednost domaće valute, rublja, pala na rekordno nisku razinu.

I berza ostaje zatvorena zbog straha od velike rasprodaje dionica.

Kremlj kaže da ima dovoljno resursa da izdrži sankcije, ali to je diskutabilno. Centralna banka je tokom vikenda apelirala na smirenost usred straha od naleta na banke, što se događa kada previše ljudi pokuša podići novac.

Nema ništa

"Nema dolara, nema rublji - ništa! Pa, ima rublji, ali me ne zanimaju", rekao je Anton, koji je u kasnim dvadesetim, i čekao je u redu na bankomatu u Moskvi.

"Ne znam šta dalje. Bojim se da se upravo sada pretvaramo u Sjevernu Koreju ili Iran."

Kupovina strane valute košta Ruse oko 50 procenata više nego prije sedmicu - ako uopće više mogu doći do nje.

Početkom 2022. za jedan dolar se moglo dobiti blizu 75 rubalja, a euro za 80. Ali, rat je pomogao u postavljanju novih rekorda - u jednom trenutku u ponedjeljak, dolar je koštao 113 rubalja, a euro čak 127.